Latest / VK podcast / Vizkulturin podcast: WHW - Ivet Ćurlin i Ana Kovačić | Na izmaku svitanja

Transcript

Vizkulturin podcast: WHW - Ivet Ćurlin i Ana Kovačić | Na izmaku svitanja · VK podcast

0:00
Dobrodošli u novu epizodu vizkulturinog podkasta danas
0:04
razgovaramo o izložbi na izmaku svitanja, nastalu u kustoskoj
0:08
koncepciji behave kolektiv, a izložba je postavljena u
0:12
etnografskom muzeju u Zagrebu i riječ je o izložbi koja povezuje
0:16
književnost, povijest, umjetnost i politike solidarnosti.
0:20
Polazeći od dijela pjesnika i aktivista ime cezara te njegove
0:25
neočekivane veze sa šibenikom 1930 i pete godine o kustoskoj
0:30
koncepciji, politički mjesec kim slovima izložbe razgovaramo s
0:34
kustosicama i. Izložba Ive ćurlin i anom
0:38
kovačić hvala što ste prihvatili poziv za gostovanje i dobrodošle
0:42
u vizkulturinog podcast hvala te.
0:45
Hvala vam. G ustaskog koncepciju izložbe
0:48
potpisuje kolektiv have, zajedno sa mnom kovačić.
0:52
Premda ste već dugi niz godina prisutne na nezavisnoj i
0:56
institucionalnoj umjetničkoj sceni i mnogi su se sigurno do
1:00
sada već susreli s vašim radom, na početku bih ipak voljela dati
1:04
prostor da vas ukratko predstavimo.
1:06
Možete li reći nekoliko riječi o tome što ove kave predstavlja
1:10
kao kolektiv tek ako ste raspodijelile uloge u procesu
1:13
rada na ovoj izložbi? Kolektiv hr postoje već dakle od
1:18
99. Dvijetisućite godine kada je
1:21
radio 1. Izložbu koja se zvala što kako i
1:23
za koga ve have uha delu članice kolektiva su Ana žderić,
1:29
sabina's smolić, nataša ilić i ajd čuli.
1:32
Mi smo također branik dvijetisućitih i udrugu radu nam
1:37
se negdje 2 i šesnaeste 1 put, a onda.
1:41
Nastavni angažman pridružila i Ana kovačić.
1:44
Ono što mi kao kolektiv zagovaramo je način na koji
1:48
umjetnosti zapravo može otvoriti polja, razmišljanje i
1:52
razgovaranja o temama koje su problematične, traumatične,
1:56
potisnute u društvu, ali i način na koji nam umjetnost može
2:00
pružiti nu nadu utjehu vezenje, osjećaj ljepote je, dakle, ni u
2:08
kom slučaju zato što je naša. Ono što radimo izrazito
2:11
društveno angažirano. Ne mislimo da bi izložba trebala
2:15
biti nekakav katalog zala u društvu, već dapače, dajemo kako
2:20
umjetnost može biti projektivna i na koji način ometa stvarno
2:23
može otvoriti neke nove horizonte kako radimo zajedno,
2:28
pa nastojim što je više moguće razvijati.
2:30
Horizontalniji nosi. U ovom slučaju.
2:33
Također, zajedno smo razgovarale AU tome u čemu bi izložba
2:38
trebala biti. Koji umjetnik treba pozvati na
2:41
koji način umjetnik i umjetnica uključiti u izložbu s kojim
2:46
radovima? A on se u 1 trenutku, naravno i
2:50
zbog praktičnih razloga podijelimo, pa onda recimo Ana
2:54
kovačić koja je to sa mnom, je bila prvenstveno zadužena za
2:56
performativni program. Ja sam još radila sa nolanom o
2:59
stvarnom denisom i tako. Predstavio na konto te 1 faze
3:03
stvarno neko bitna ta podjela, pogotovo kad se radi sa više
3:08
umjetnika. Imali smo na ovoj izložbi dosta
3:12
novih produkcija koje zahtijevaju više angažmana.
3:16
Tako danas podjela spašava. Koliko ste dugo radili na ovoj
3:19
izložbi? Dok smo radile ni 1.
3:22
Put. Zvjezdanom antoš, direktoricom
3:26
muzeja koji bi se zapravo bile komi trebale zahvaliti stvarno
3:29
na otvorenosti za suradnju sa stala negdje početkom godine,
3:35
ali da tako početkom ove godine da.
3:38
Naravno koncipirana i prije. Zapravo u trenutku kada se
3:43
osmišljava program za sljedeću godinu pišu aplikacije.
3:48
Tako da je. Ono što smo mi znali jer želimo
3:50
raditi izložbu etnografskom muzeju.
3:53
Dakle, nismo krenuli od naslova i teme, nego smo krenuli od
3:58
etnografskog muzeja koji nam se zaista činio kao 1 vrla ovca.
4:01
Nimljivo mjesto za rad. Mi smo kao kolektive, vodila je
4:06
gradsku galeriju nova u tekstilnoj ulici od 2000 i treće
4:10
20 i treće godine nažalost izgubile smer.
4:14
Radi razlog čudnih privatizacijskih situacija u
4:18
gradu i povratka prostora. Pravda vlasnicima sada smo
4:25
dobile na natječaju da ćemo od iduće godine.
4:28
Nadam se voditi novi prostor u draškovićevoj ulici i koji će
4:32
biti pod ingerencijom institucije novi u prostoriji
4:35
kulture, ali mi ćemo, dakle, programski voditi prostor
4:39
galerije u draškovićevoj ulici koja će na neki način
4:43
konceptualnoj nastaviti ra ono što je bila galerija nova
4:48
osnovana ranih sedamdesetih u Zagrebu, ali trenutno smo bez
4:52
prostor, a radimo izložbe kustosica.
4:55
I onda smo razmišljali šta bi bilo zanimljivo kroz razgovor sa
4:59
zaboravom nekom davidom maljkovićem.
5:01
Nekako nam se taj etnografski muzej otvorio kao prostor, oni
5:06
rade već i neke druge intervencije.
5:08
Dosta su se otvorili zadnjih godina.
5:10
Bilo nam je zanimljivo napraviti nešto tamo i vidjeti šta ja
5:14
zapravo taj prostor koji je definitivno onaj kom identitetu,
5:20
nacionalnom identitetu, zapravo sam fresko muku u centralnoj.
5:26
Kupoli koju je napravio oton iveković za postav koji su
5:30
nacionalne no loše hrvatska je ovdje.
5:33
Lutka je radio vanja radauš sami stari taj postav je radio je do
5:38
kovačević, dakle muzej jer sam u sebi 1 mala kako bi rekla
5:42
lekcija iz povijesti umjetnosti i to nam je sve skupa bilo
5:46
zanimljivo pa smo se obratili. Dakle, direktorici antić pitali
5:49
da li bi mogle tamo nešto radi, to ne bila jako otvorena i
5:52
pristala je na suradnju dok još nismo znali.
5:55
Zapravo kako ti je kapa će se zvati izložbeni koji su
5:58
umjetnici. I onda smo od toga da znamo da
6:01
smo dogovorili suradnju u etnografskom, krenuli razvijati
6:03
dalje cijelu priču. Naslov izložbe na izmaku
6:06
svitanja preuzet je iz poeme bilježnica povratka u zavičaj
6:11
ime cezara n pjesnika i političkog mislioca s martinika
6:15
otoka, koji je iz nekadašnje francuske kolonije vozila
6:19
prekomorski departman francuske. Riječ je o poetskom tekstu
6:22
objavljenom 1930. I devete godine svojevrsnom
6:25
manifestu otpora kolonijalizmu koji je odigrao ključnu ulogu u
6:30
formiranju pokreta. Negritu, d možete li reći nešto
6:35
više o samom konceptu izložbe i kako ste ga razvijale tijekom
6:39
vremena? Kao što sam rekla, dakle,
6:41
krenuli smo zapravo od muzeja i onda smo naravno, čitajući neke
6:45
stvari razmišljajući i razgovarajući, došli do tog 1
6:48
vrlo inspirativnog teksta fransa vrša je u kojem ona piše o
6:53
susret susretu efea i Petra guberine, našeg poznatog liste.
6:59
Je 30 ih kao dvoje siromašnih rubova carstava kao studenata u
7:08
Parizu i nekom prijateljstvu koji se kroz taj susret razvilo
7:13
posjeti se za rexa guberini u Šibenik i tu nam je zaboravio
7:18
taj tekst bio nekako 3 ga, jer zato jer smo željeli zapravo
7:23
razgovara, pokušati razmišljati i vidjeti da li možemo kroz
7:27
izložbu na neki način o tome. Govoriti i istražiti to koji su
7:34
2. Oblici identiteta danas.
7:37
Na koji način se, dakle, maknut se iz neke identitetske priče i
7:43
tu nam je taj im ta priča o prepoznavanju o prijateljstvu u
7:49
nekim. Stima u nekoj međunarodnoj
7:53
solidarnost ili su ostali prijatelji čitav život
7:56
surađivali su čitav život. Ona nam se učinila neki lijepi
8:01
po četni trigger ajmo to reći ili početni početna točka za
8:07
izložbu, a onda je i naslov došao.
8:09
Naravno, najpoznatije se zagreva je poene i ona je nekako malo
8:15
kao neki. A otvarale su se stvari 1 za
8:19
drugom da. Ana, zašto ste odabrali upravo
8:22
stih na izmaku svitanja kao naziv za izložbu, što uopće
8:26
takav stih komunicira u današnjem?
8:28
Trenutku, to je strah u bilježnici povratka u zavičaj
8:33
koji se zapravo dosta često ponavlja i između ostalog, jako
8:36
nam se svidio i taj prijevod, jer se nešto razlikuje od
8:40
prethodnog prijevoda. Riječ je o izdanju u foto
8:44
poetike iz šibenika, tako da smo se služili tim za 1 prijevodom.
8:50
I činilo nam se da nekako obrane izvuku smith svitanja može
8:55
simbolizirati taj nekakav trenutak u kojem se nalazimo
8:59
sada. Zapravo, kada je nešto poznato
9:03
od prije, na neki način gotovo možda i nije ostvarila nekakav
9:08
svoj potencijal načine. Pruža nam više taj nekakav ovoga
9:12
moment nadanja, a opet otvara se nešto novo, naći opet svitanje
9:18
sugerirane, a kvorum novo poglavlje.
9:22
Za koje još zapravo i ne znamo kako će biti.
9:25
U predgovoru izložbe ističe te ju opasnost od roman tizacije
9:30
odnosa između cezara i hrvatske, posebno s obzirom na njegov
9:35
kratki boravak u Šibeniku 1930. I pete, kako ste vi osobno
9:39
pristupile toj povijesnoj epizodi?
9:44
Koliko gledali stvarno kao neko metaforu je transu
9:48
internacionalne solidarnosti. Dakle, makar smo se pokušava,
9:52
pokušali smo se maknuli te priča je to sate, zaru u Šibeniku
9:57
gledao u našem predivnom more i to sve nego za isto razmišljati
10:02
o tome kao o 1 načinu na koji bi zapravo i danas trebalo
10:08
nastaviti razvijati suradnje i prijateljstva, solidarnost i
10:11
rad. Ono što je recimo zanimljivo
10:13
kako one stvari otvaraju i ine planiranoj, bez da ste ih.
10:19
Svjesni dakle se za ari i taj naslov otvara pitanje martinika.
10:23
Naravno, recimo baš prošli tjedan je sa jede tokio uklonjen
10:29
rad camerona rolanda nakon što je bio samo 1 dan ostavljena na
10:34
izložbi koji je zapravo izložio na palete tokio zastavu
10:41
martinika martinek je i dalje je pod francuskom upravom vraćanje
10:46
nase ZARA otvara zapravo puno pitanja koja su i danas jako
10:50
suvremen. Carev rad nastaje u trenutku
10:53
kada se svijet raspada. Ali kada se otvaraju mogućnosti
10:57
za de kolonijalizacije, vidite li u današnjem političkom i
11:01
kulturnom trenutku neku vrstu novog svitanja ili još uvijek
11:04
stojimo kako naslov kaže na izmaku?
11:07
To je stalna zapravo bol gdje sami moramo zapravo
11:11
organizirati, surađivati, razmišljati na koji je način
11:16
nasli. Jednako je IS kojeg smo često
11:20
svjesni ako smo na neki način i internalizirali bez da smo ga
11:24
svjesni. Isto tako moramo naći načina da
11:27
ga se riješimo, da ga osvijestimo i da se protiv njega
11:31
bori. Brz mišljenja može o tome danas
11:34
zapravo, kako je ono imam osjećaj da nikad nisu bili
11:37
toliko suprotstavljena je o preko danas s 1 strane kada
11:41
pratimo recimo podrške palestini i studentima u Srbiji imamo
11:49
osjećaj da ono da solidarnost i opet izuzetno jaka.
11:52
I da se ljudi zapravo povezuju IU regiji i šire upravo preko
11:57
tih nekih borbi koje nisu isključivo njihove, nisu vezane
12:01
uz to lokalno. AS druge strane nas zapravo
12:05
udara i nekakva i mržnja i napadi.
12:09
Isto tako s te strane tenzije imam osjećaj da su onom sada kod
12:13
nas zvanom jednako visoke kao devedesetih, tako da mislim da
12:18
je stalno ta nekakva ono vaga. I mislim da su sva društva.
12:23
Jako podijeljene da je borba vrlo vrlo intenzivna.
12:26
Evo danas je, ujutro smo dobili vijest da je u hladnim danima
12:30
postao gradonačelnik new yorka. Mislim za ameriku to da je da je
12:34
socijalista nakon dugo, dugo, dugo vremena ponovno je zapravo
12:38
na 1. Tako vidljivo je javnoj funkciji
12:41
je velika stvar isto vrijeme. Oni zapravo imaju nekakve para
12:45
policijske jedinice koja lovi ljude na cesti.
12:48
Dakle mislim, sva su društva postajala sve zaoštrenija
12:52
situacija zaista postaje sve zaoštrenija i nama je zanimljivo
12:56
i važno. I to se na kraju krajeva vidi s
12:59
ovim svim napadima na kulturu koja su se dogodila u Hrvatskoj
13:02
ovo ljeto. Što umjetnost može napraviti nam
13:06
se često čini da umjetnost ne može zapravo baš puno, a onda
13:10
zapravo vidimo da možda i muž zapravo dosta.
13:13
Ste već, istaknula je, izuzetno važan element izložbe jest
13:18
upravo prostor u kojem je ona postavljena, odnosno etnografski
13:22
muzej i institucija čiji je razvoj povezan s kolonijalnim
13:26
praksama prikupljanja i prikazivanja različitih kultura.
13:30
Stekla sam dojam da ni u kojem slučaju niste odlučili zaobići
13:35
tu činjenicu, već u koristite kao polaznu točku za kritičko
13:38
propitivanje muzejskih praksi, pa me zanima koje su bile vaše
13:43
namjere kada ste odlučili intervenirati u unutarnju logiku
13:46
etnografskog muzeja i koliko su djelatnici muzeja bili otvoreni
13:52
za neke radikalnije intervencije?
13:57
Što se tiče nekakve logike, mislim, odmah smo primijetili
14:00
taj nekakav fokus s 1 strane izložbe u prizemlju.
14:05
Putnici koja se baš bavi tom nekakvom on pokušaja
14:09
dekolonizacije muzeja, propitivanjem porijekla zbirke,
14:14
dok s druge strane gornji kat u kojoj su intervenirali je i
14:18
dalje. Kao što spomenuli veljači dalje,
14:21
zapravo praktički isto postavljen kao i sedamdesetih i
14:26
više od zapravo se više bazira na nacionalnom identitetu.
14:30
Koji radove koje smo smjestili u putnike su bili radovi koji više
14:36
odgovaraju na to nekako dekolonijalnu priču na priču baš
14:40
direktno vezano. Uz muzeje svjetske, između
14:44
ostalog i naše, al gore su radovi koji su na neki način
14:48
prožeti većina njih nekim pitanjem identiteta.
14:54
Željela bih raditi dok je izložba puniti je stvarno
14:56
odlično napravljene i to nije samo nekako moj dojam.
15:01
To je stvarno dojam i ljudi koji se bave de konamija.
15:03
Nismo mi koji su došli brojni mi je drago.
15:07
Nama je na drugom programu koji vodim ovaj behave akademija na
15:11
početku godine bila gošća berlin da kazem kaminski koja sada i
15:15
sudjeluje na izložbi. Belinda je austrijska umjetnica,
15:19
njena je obitelj porijeklom iz afrike, a ona na neki način
15:23
godinama istražuje. Baš implicirano se od bakića
15:27
koji tvrdi da nikad nije bio kolonijalna si.
15:29
Bila u to kako je bio zapravo uključen u kolonijalizam i bilo
15:34
nam je jako drago kad je belinda došla u muzej i pogledala
15:38
izložbu i rekla u ovoj super napravljena ovaj bolje nego u
15:44
beču. Oni dobro kontekstualiziraju
15:46
svoju priču. Oni su svjesni toga koja je
15:50
trenutno problematika. Kustosica izložbe je Marija
15:53
živković, dakle očito napravila sjajan posao moze se u sekundi,
15:58
dakle radi. Već je bilo zanimljivo da,
16:01
dakle. Vidi se iz toga kako su stvari
16:03
postavljene u muzeju. Da muzej je već otvoren zapravo
16:07
za neku suradnju, promišljanje i tako ono što je belinda tražila
16:14
i tako je i nastao ovaj filmski program na donjem katu.
16:18
Postojala je 1 animacija za koju je belinda rekla, malo je pre
16:23
romantična za mene i rado bih ako mi muzeju dozvoli ja tu
16:28
stavila neki 2 filmski problem i to je njen rad i muza je na to
16:32
pristao. Dakle, IU tome je bio.
16:36
U predgovoru izložbe zapela mi je za oko sintagma zamišljene
16:41
kartografije, što vi kao kolektiv podrazumijevate pod tim
16:45
zamišljenim kartografija ma što vi uključujete, a što možda i
16:50
namjerno izostavljate iz tih zamišljenih kartografija.
16:54
Pa to je zapravo neki termin koji dugo dugo vremena već
16:57
koristimo i taj termin koji zapravo govori da su sve te
17:00
često ne mogu ik ali. Često joj zapravo zemljopisna
17:05
kategorija 1 vrlo arbitrarna kategorija to možete vidjeti ne
17:11
samo u zemljama, dakle, nastale posljedicom kolonijalnih ugovora
17:16
i razgovora i konga takozvanih razgovora, odnosno kongresa i
17:20
pregovora. To možete vidjeti na granici
17:23
njemačke i nizozemske. Govori mi recimo sad radimo u
17:28
minsteru 1 projekt i onda vidite zapravo da je ta granica zapravo
17:32
napravljena. Jednostavno nekim ono razgovorom
17:37
nekih moćnih ljudi za stolom to nije neka prirodna granica.
17:41
Nije rijeka nije brdo. Dakle, često su granice zaista
17:46
izmišljeno od slično kao i što benedikt anderson govorio i
17:51
menadžment komjuniti z tako zapravo i mi govorimo o nekim i
17:55
medžudža grafis to su. Istočna Europa, latinska
18:00
amerika, južna amerika, latinska amerika.
18:03
To su često neke vrlo za pravom arbitrarna kategorije koje
18:10
poprimaju često neke stereotipe i neke pečate koji su vrlo
18:16
netočni ili tako akumuliraju se godinama kroz neke vrlo čudne
18:22
čudne procese. I mi naravno, pokušavamo to malo
18:25
protresti, propitati, vidjeti zašto je do toga došlo.
18:30
Šta je to uopće istina? Postav izložbe zamišljen na
18:34
način da intervenirate u postojeći postav etnografskog
18:38
muzeja, pa me prije nego što pređemo na konkretne radove,
18:43
zanima možete li izdvojiti 1 primjer iz postava u kojem
18:46
postaje jasno kako izložba preusmjerava način gledanja na
18:50
zbirke ili u općenito muzejski prostor.
18:54
Pa meni je tu baš zapravo dobar primjer rada od belinde kazim
18:58
kaminski u. O stavu putnika riječ o radu
19:03
koji se zove u spomen čovjeku koji je postao poznat kao angelo
19:07
soliman. Tu je riječ o osobi stoljeća
19:11
koji je zapravo oteta iz afrike, tako da i to angelo soliman nije
19:15
zapravo njegovo rodno ime, nego ime koje je.
19:18
Kasnije je dobio i on je zapravo porobljen kako bi služio knezu
19:25
lihtenštajna i nakon njegove smrti je balzamiran.
19:31
Izloženi su predmeti koji su navodno pripadali njemu i koji
19:35
ga još dodatno na neki način izdati ziraju.
19:38
Znači turban nekakvih predmeti IU obliku piramida paperje i
19:45
zapravo radu blind izgleda tako da je riječ o 2 fotografije
19:48
fotografirane su u ladice. U muzeju u beču koje prikazuju
19:54
predmete. No, ono što je bitno da je ona
19:57
na tim fotografijama uhvatila i tu crnu figuru sa bijelim
20:02
rukavicama koja zapravo predstavlja kustosa naći neko ko
20:05
je zadužen, ali koji odgovoran za to na koji će način nešto
20:10
biti predstavljeno javnosti, na koji će način, između ostalog i
20:13
ta javnost to percipirat tako da ona s 1 strane pokazujte
20:17
predmete koji su mu se pripisivali i prije smrti.
20:21
Zato se zapovjedio rade zove Ante mortem.
20:24
I nakon smrti post mortem i naravno je ujedno i odlična
20:30
kritika cijelog cijelog muzejskog sustava ii zapravo
20:36
odlično funkcionira tamo jer su te 2 fotografije zapravo
20:39
naslonjene na vitrinu s predmetima iz etnografskog
20:43
muzeja i nekak mislim da se jako dobro u kontaktira s tim.
20:49
Voljela bih potaknuti i ostale radove na izložbi m koji
20:54
otvaraju pitanja identiteta granice.
20:57
Arhiva traume pripadanja tijela i otpora započela bih s radom
21:02
mašta abdelhamid a naziva pomorske granice.
21:06
Rad je zamišljen kao karta sredozemlja ušivena koncem na
21:10
tkanini. Možete li nam reći što taj
21:13
gestualni repetativni proces vezanja govori o granicama,
21:17
traumi identitetu u kontekstu današnjeg geopolitičkih
21:21
stvarnosti? Ovaj rad, koji se temelji na
21:25
sporom ručnom procesu vezanja bio važan zakon.
21:28
Tekst vaše izložbe. Eu kao odgovor na na 1.
21:32
Dio pitanja zapravo upravo je stvar u tom samom činu vezanja
21:36
za koji zapravo treba dosta vremena koncentracije i često i
21:42
ne razmišljanje o drugim stvarima nego upravo nekakve
21:46
fokusiranosti na vezni mu je bitan zapravo cijeli taj
21:50
postupak koji s 1 strane može biti nešto što se koristi IU
21:56
nekakvom i procesu u žalovanja i isušavanja i takvom.
22:02
Traumom na čiji uključujte nekakve proradu nekakvih
22:07
emocionalnih zapravo stanja. AS druge strane je zanimljivo
22:12
što tom radu pomorske granice on zapravo prikazuje granice na
22:18
sredozemnom moru koji je, mislim, nisu vidljive, ne golim
22:22
okom. To su granice koje su određene
22:24
da su tamo, ali ti njegovi onda prikaze tih granica zapravo
22:28
izgledaju u potpunosti apstraktno.
22:32
Mom pogledu vam taj rad ne biste mogli pretpostaviti o čemu se
22:37
radi i možda i zapravo je raditi granica nam je bilo smo vidjeli
22:41
te rad upravo tamo naći. Između ostalog je bitno tu i
22:47
pitanje i nekog nacionalnog identiteta, identitet,
22:51
identitet, a generalno prekrajanja iz stavljanja tih
22:55
granica i istini da je rad isto na neki način je disperziran.
23:00
Nije samo u toj 1 sobi na 1. Mjestu zapravo, nego se.
23:05
Malo infiltrirao i na druge zidove II proširio sami muzejom.
23:12
Odmah pored istaknutog rada smješten je i rad naziva kseno
23:18
liti umjetnika nolana osvalda denisa.
23:22
IU taj rad su zapravo bili direktno uključeni djelatnici
23:26
etnografskog muzeja. Možete li nam nešto više reći o
23:30
tom radu i kako uopće funkcionira odnos između
23:33
autorstva i zajedništva na tom konkretnom radu?
23:38
Znači iskreno tijelo geološkom sloju.
23:41
Takva je nešto šta se ne može nužno baš znanstveno objasniti
23:45
kako se tamo našlo rade na neki način propituje granice
23:50
institucije načine na koje institucija funkcionira, ali i
23:55
načine na koji mi svi skupa doživljavamo kako se odnosimo na
24:00
svoju sredinu, kako sumnjaju, snalazimo kako njoj živimo.
24:04
Propituje također pitanje tla i zemlje radne ostaje tako.
24:09
I nije ovo 1 put da je nastao a vruće je u više varijanti uvijek
24:16
nastaje u suradnji sa zaposlenicima institucija u
24:21
kojima je rat nastaje koji nisu zaposlenici koji inače odlučuju
24:27
o program. Ljudi budu pozvani, oni slobodno
24:31
u tome sudjeluju, mogu u bilo kojem trenutku dosta jave se da
24:35
vam terski to rade mogu u bilo kojem trenutku odustati.
24:39
Ono što institucija daje je vrijeme i prostor, dakle vrijeme
24:44
njihovo radno vrijeme. Tama je u radu sudjelovalo 6
24:49
zaposlenika muzeja iz restauratorskog odjela odjela,
24:52
održavanje muzeja i računovodstva po recepturi i
24:58
nekim opisima koji novim pošalje zajedno zapravo na neku
25:04
radionicu s nama kao kustosima, zaposlenici muzeja odluče i kako
25:10
će se zvati tik se moliti i od koje vrste tla će biti
25:15
napravljeni. I od koje vrste pigmenta?
25:18
Dakle, koje boje će biti samo 1 koji je u ovom slučaju zelenim
25:25
se vidi je tajni po nekom nolanom receptu kako napraviti
25:30
tajni druga 3 su odlučili, dakle zaposlenici da će biti bivša
25:36
ljubav da se radi od zemlje koje su donosili s mjesta sjećanja s
25:42
crvenim pigmentom. Prolaz koji se radi sa se radi o
25:47
od tla koji su donosili sa mjesta.
25:50
Kraj kojeg prolazi svaki dan, ali ih inače ne primječuju i
25:54
bijelim pigmentom i vrtuljak koji je bio o doneseno od
26:02
vrtuljak. Dakle, viša u smislu zemlja je
26:04
vrtuljak svijeće uvijek okreće i nastavlja dalje.
26:08
Tlo je bilo sa mjesta novih početaka, pigment je bio žuti i
26:13
onda sve to zajedno. Kroz radionicu u listopadnoj
26:16
recepturi, paklu pigmenti i cement stavlja u kalupe i
26:21
nastaje ona je apstraktna je. Skulpture koje možete vidjeti na
26:25
izložbi, raditi radnicama zajedno zajedno sudjeluju u tom
26:29
procesu te vrijeme, kao i umjetnik i potpisane su na
26:32
njemu. Isto tako, nakon kraja izložbe
26:38
moramo s njima. Pričati ćemo vidjeti da se 1.
26:44
Dio, naravno, ako će nekad izlagati, uvijek je to onda i
26:47
dalje nolanov radi mene, ali u principu da će vjerojatno nekako
26:52
biti podijeljen među njima. Očito.
26:56
Dakle, jel u bilo kojem trenutku došlo do izravnog susreta
27:00
umjetnika sa djelatnicima muzeja je?
27:03
Išlo, dakle, nekim pisanim putem i kroz našu medijacije.
27:09
U radu šenon je s naziva marširamo u povorci slobode
27:14
intimno pismo postaje javni govor kako umjetnica postavlja
27:19
most između ljubavi politike i protesta u ovom radu.
27:23
Iako nam možete objasniti koja vrsta konteksta je potrebna
27:27
posjetitelju da bi dobio kao svojevrsni ključ za čitanje tog
27:31
ra. Da.
27:32
Pa mislim da nekako posjetitelje 1 privuče zapravo zvuk jer ti
27:37
čuješ zvuk prije nego što uđeš u prostoriju.
27:40
Ono što je umjetnica napravila u tom radu je da zapravo sam način
27:45
na koji je on pi san 1 te podsjeća na ljubavno pismo naći,
27:50
obraća se nekakvoj osobi. To je dosta nedefinirano.
27:54
Ti shvaćaš da je tu riječ o nekom ljubavnom odnosu da su te
27:56
osobe razdvojene, ali onda te zapravo zbunjuje način kao 1 ona
28:01
to čita. Način na koji se drže politički
28:05
govori, recimo na nekakvim protestima na č dosta odlično
28:09
glas no, to je s njima. No u toku 2 godine, a mislim da
28:13
je i 6:02 sedme na ulicama njujorka iza paravana, tim
28:16
trgovima koji su baš tipična mjesta za održavanje protesta i
28:21
takvog tipa govora, tako da je to cijelo vreme nekakva igra,
28:24
zapravo između nečeg malo ljubavnog javnog i političkog,
28:27
što ona zapravo na neki način i tematizira.
28:30
Što se tiče vrste konteksta naći.
28:34
Mislim da je nemoguće na 1 prepoznati.
28:36
Ona u tom tekstu koristi dijelove rada od oskara u alda
28:42
zatim koristi novinske članke iz šezdesetih i sedamdesetih vezano
28:49
uz seksualni pokret, kasnije vezano uz okvir pokrete.
28:54
Ali mislim da to nije na 1 toliko lako iščitati, ali onda
28:59
mislim da ono što posjetitelje možda što im da nekakav širi
29:02
kontekst, između ostalog i sam opis rada.
29:05
I plakat koji se nalazi u usta i zvučnik.
29:09
Rad glorija lizde polazio da autobiografskog rukopisa njezina
29:13
djeda isprepličući osobno nasljeđe i kolektivnu povijest
29:17
kroz fotografijom kako se u glorijinom radu prepliću intimna
29:23
obiteljska priča i širi povijesni kontekst drugog
29:26
svjetskog rata. I zašto vam je bilo važno
29:28
uključiti upravo ovaj rad u izložbu koja se bavi pod
29:32
kolonijalnim temama i pitanjem identiteta?
29:37
Joško jako bavi i nekom kako bi rekla trans generacijskim
29:41
sjećanjem načina kako prenosimo znanje kako prenosimo ne kakva
29:49
je taktika otpora, kako prenosimo i traumu.
29:53
Ako pogledaš, na primjer radmila šah u kojemu kroz ovaj jako
29:58
lijepi dijalog s majkom zapravo govori o izlasku iz Bosne i
30:01
Hercegovine za vrijeme rata, tako da na neki način ovaj rad
30:06
glorije nam je bio važan. Baš radi tog nekog pitanja toga
30:12
kako se nekakva obiteljska priča smišlja u širu povijesnu priču i
30:18
kako je to dvoje na neki način zapravo se preklapa i kako one
30:25
kao umjetnica pokušava zapravo vidjeti koja su sjecišta njene
30:31
osobne priče sa nekom kolektivnom zapravo povijest.
30:36
A ja sam već i spomenula rat ni loša.
30:40
Čak i lovića, možeš li zapravo reći nešto isto više kako taj
30:46
rat, kombinirajući osobnu priču i digitalnu vizualnost otvara
30:50
pitanje o tome što znači vidjeti, ponovno vidjeti i kako
30:55
uopće rat može biti prikazan kroz prizmu drukčije boje,
30:59
pejzaža i sjećanja. Ključna je pisao da rada je 1
31:06
trenutak u kojem maj majka u razgovoru s milošem priča o tome
31:10
kako se osjećala sljedeće u parku nakon što je dao u
31:14
nizozemskoj. Veće peć par mjeseci nakon što
31:18
je, dakle, došla u nizozemsku nakon što je napokon uspjela
31:21
izaći iz azilantskog centra koji je isto bio 1 vrsta zatvora, i
31:27
to o dakle i sjela na klupu i krenula gledati tu 1 običnu
31:32
zelenu travu i ništa niti o tome kao evotaz zelena trava tu u tom
31:37
parku za mene. Zapravo sad ovom trenutku znači
31:40
sloboda i to je nekakva metafora od koje on dakle kreće da bi na
31:45
neki način propitivao. I sjećanje i načina na koji
31:49
gledamo i način na koji je njega zapravo cijela ta priča
31:53
formirala, iako je zapravo bio malo u tada malo dijete koje se
31:59
mnogih epizoda zapravo gotovo jedva i sjeća, ali mu je upravo
32:04
to na neki način. Važno je da pokuša
32:06
rekonstruirati cijelu tu priču koja ga je.
32:09
Ključno obilježila, a zapravo mu je ajmo to reći ne u potpunom
32:15
sjećanju. Naravno, kroz te nove načine na
32:19
koje on radi kroz korištenje digitalnih tehnologija kroz
32:23
način na koji montira video i to on donosi 1:01 vrlo novi način
32:28
gledanja na ono što je iza nas bilo nekog ključno i određuju
32:33
čajem i formirajuće. Nažalost razdoblje, a to je rat
32:38
devedesetih i možda nam je to i bilo zanimljivo u tom radu.
32:42
Vidjeti zapravo taj 1 pogled potpuno nove generacije rat koji
32:48
nam je bio zatrebao nažalost vrlo formativan.
32:53
U postavi izložbe uključen je još 1 video rad naziva vjerujem
32:58
da me portret spasio Ana o kakvom je radu riječ i koje
33:02
autor ako možeš. Reć autor je alban muja i riječ
33:07
je o njegovom novom radu u pravilnom ove godine film traje
33:12
10 minuta. I zapravo je duboko osobna priča
33:17
načine kao obiteljska priča obitelji mu ja.
33:20
Naime, je 20:05 godina nakon otmice, njegov otac, koji je
33:25
također unijeti kao i alban samo slikar, slikar, skender mu je, a
33:29
on se prisjeća zapravo mjeseci kada je za vrijeme rata na
33:34
kosovu bježeći iz mitrovice zarobljen i zatočen u
33:39
prenamijenjenom školskoj zgradi koja je zapravo tada postala
33:42
svojevrsni zatvorili. Logor i on kroz pripovijedanje i
33:49
određenu inscenaciju scena koje su se tada dogodile prije 20:05
33:54
godina. On pokazuje kako umjetnost nekad
33:59
može zapravo postati nekakav spasonosni oslonac u teškim
34:05
situacijama, a ne krati zapravo u ovom slučaju i doslovno može
34:11
može spasiti život. Još zapravo posljednji rat koji
34:15
je smješten u postavu izložbe na 1.
34:18
Katu AO kojem nismo još ništa više, rekli je rat.
34:21
Fet swans proročanstva toliko istinita da su morala biti
34:25
zakopana. Riječ je o predmetima koje ste
34:29
smjestile u vitrine etnografskog muzeja Ana zašto je ovaj rad bio
34:35
ključan za uključivanje u izlozbu i uopće o kakvim je
34:38
predmetima riječ? Pa odmah moram reći IF calvi,
34:41
francuska umjetnica koja sad živi u Zagrebu već par godina
34:45
htjeli smo raditi s njom na ovoj izložbi i zapravo smo htjeli
34:49
raditi i novi rad. Ona je krenula.
34:53
Istraživati zbirke etnografskog muzeja.
34:59
IU 1 trenutku se odlučila izrađivati ove predmete koje su
35:04
svojevrsni i talismani i nekakvu ajmo reći oružje koja je zapravo
35:12
u formi i nekog žezla koje se drži u ruci sastavljenoj od
35:17
predmeta koje je ona nalazila na ulici šećući zagrebom na
35:23
hreliću. Znači, zapravo je nađeno
35:25
isključivo od nekih nađenih predmeta koje je onda ona
35:29
pripisivala. Određena značenja, ona je tu
35:34
zapravo pokušala napraviti nekakav predmet u koji je bio na
35:39
učitala nekakve ono skoro pa božanske moći naći.
35:43
U svom statutu je napisala da svaki od tih predmeta ubijam
35:46
fašiste. Činilo nam se zapravo, s obzirom
35:49
na nekakav i sadašnji trenutak i ito i cijeli cijeli kontekst
35:54
izložbe da se taj rad odlično uklapa u postav a.
35:59
Zašto zapravo vitrine vitrine? Baš bila idealno mjesto za
36:03
smjestite predmete skoro da su se ono kamuflirali u tim
36:07
vitrinama zato što osim što tim i trinama je nekakvu alat,
36:12
oružje alat iz iz 19. Stoljeća i nešto ranije, ali
36:17
isto tako u vitrinama su i predmeti napravljeni od voska
36:21
koji su zapravo isto tako neki votivni predmeti za koje se
36:25
vjerovalo da imaju određene moći, tako da je ona zapravo s
36:30
tim suvremeno izrađenim predmetima.
36:32
Interveniralo u postav i ostavila je taj nekakav moment
36:38
nade da oni zapravo zaista mogu imati nekakvu moć transformacije
36:45
naše okoline izložbu. Prati i bogat izvedbeni program
36:49
koji je kurirala tea kantoci u izvedbenom programu sudjeluju
36:55
umjetnice selma banić, Ana javoran i nika pećarina koja
36:59
osnovno dramaturgija izvedbenog programa i kako se on uklapa u
37:03
koncepciju izložbe. Možete li reći nešto o izvedbama
37:08
selme, banić ane javoran i nike bećarine?
37:12
Pozvali smo te u konto cijena suradnju činilo nam se bitno da
37:16
napravimo i popratni program koji bi možda neki način više i
37:22
osobno involvirao publiku u samo iznimno IU.
37:27
Taj program znači, riječ je o izvedbama i izvedbama u kojoj su
37:32
posjetitelji direktno uključeni, sudjeluju u njima nekakvim
37:35
gestama, pokretima, razgovorom. Program je koncipiran tako da
37:42
zapravo u periodu od 3 tjedna. Svakog utorka se održava 1.
37:46
Od tih programa. 2 programa su u samom muzeju.
37:51
Program nikad peč arine je nas u samoj izložbi na 1.
37:56
Katu i prethodilo mu je istraživanje načini k je
38:00
surađivao s etnografskim muzejem.
38:03
Dobio je dosta materijala iz fonoteke etnografskog i
38:07
prikupljao je fotografije, također iz muzeja, dokumentarne
38:13
fotografije i bilo mu je bitno. Zapravo na neki način otvoriti
38:19
prostor posjetiteljima i njihovoj imaginaciji.
38:23
Izvedba je bila zamišljena tako da nika a pušta muziku
38:28
kompozicije koje su kombinacija zapravo njegovih i tih
38:32
materijala iz fonoteke, a posjetitelji uzimaju fotografije
38:36
i onda vođeni i nikinim glasom i nikinom naracijom, zapravo
38:40
zamišljaju nekakvu priču. Iza tih fotografija.
38:45
Izvedba selme banić. Se veže uz jako zanimljiv
38:49
prostor čuvaonica etnografskog muzeja koji je izmještena či,
38:53
nalazi se u kačićevoj ulici i tamo se čuva većina građe
38:58
etnografskog selmu je zanimalo, ona je kreirala identitet koji
39:05
je nazvala identitet jugo palestinke.
39:08
I to je zapravo identitet koji joj je na neki način prišiveno 1
39:13
novinskom članku i onda se njoj činilo.
39:15
Zanimljivo. Zapravo kyle imati upravo taj
39:19
identitet i istražiti šta šta može tu biti iza toga i krenula
39:24
je istraživati zapravo što od građe u etnografskom ima iz
39:29
palestine, šta ima iz Jugoslavije?
39:33
Zamislila je zapravo tu izvedbu kao potpuno intiman čin između
39:38
nje i 1 do dvoje posjetitelja. U nekakvom periodu od više sati
39:44
gdje se zapravo dolazi k njoj u prostor čuvaonice.
39:49
I kroz nekakve geste. E rukom i nekakvu radnju ona
39:54
ulazi u konverzaciju s tom osobom i zapravo tu se otvaraju
39:58
razne teme i vezane uz politički prostor, ali i vezane uz prostor
40:05
čuvaonice i zapravo riječ i isto tako nekoj gesti brige i gradnje
40:11
te nekakve međusobne solidarnosti i zadnja izvedba
40:16
koju ćemo imati je izvedba ne javoran koja će biti na na
40:21
trećem katu u muzeju, njihovom radioničkom prostoru.
40:26
Ja na tu zapravo nastavlja svoje istraživanje vezano uz crni
40:33
talas, gdje između ostalog zanima i nekakav položaj tijela
40:38
u crnom talasu u bavi se erotikom ne samo ne samo u
40:43
filmu, nego u nekom širem kontekstu.
40:46
Baš je nedavno imala izvedbu u pogonu, a onda će za za
40:51
etnografski će zapravo održati müller pro forme gdje izvukla. 1
40:57
segment tog svog istraživanja izložba.
41:01
Se vrlo svjesno nadovezuje i na nasljeđe jugoslavenskog
41:04
internacionalizma i pokreta nesvrstanih što iste povijesti
41:08
smatrate i dalje relevantnim kao alat za promišljanje današnjih
41:12
te kolonijalnih praksi. Rođena sam govorio nešto malo u
41:17
početku, zapravo o prijateljstvu, o važnosti
41:20
transnacionalne solidarnost, o građenju mreža.
41:25
Danas, kada zapravo se svijet stvarno nalaze pred izazovima
41:29
klimatskih promjena, ogromnih migracija, mislim da je zaista
41:34
važno pokušati razmišljati, razmišljati o tome kako možemo
41:39
graditi solidarnosti koja je izlazila iz nacionalnih okvira.
41:43
Kako možemo biti zapravo. Podrška jedni drugima, nažalost,
41:49
pokreta kao što je nesvrstani za sada nema nema zapravo nekih
41:55
ozbiljnijih alijanse i političkih koji bi zapravo koji
42:02
bi pružili neku jako jasno alternativu zapravo globalnim
42:09
centrima moći. No to ne znači da se one ne
42:12
trebaju i dalje pokušati razvijati.
42:15
U tom smislu pokret nesvrstanih treba gledati.
42:18
Ne kroz neko nostalgično priznaje šta je bilo kad je bilo
42:22
nego možda kao neki izvor inspiracije za to da su stvari
42:27
zaista moguće. Brzo spomenula da recimo mi se
42:31
čini isto jako bitno. Pitanje je multikulturalnosti
42:35
koje zapravo je izuzetno isto bitno za za današnji trenutak,
42:40
između ostalog i za. I za situaciju u Hrvatskoj to je
42:45
nešto što biste uistinu i što bi smisla zapravo trebali nekako
42:50
izvući iz te povijesti, vidjeti što možemo s tim napraviti
42:56
danas, a da bude kao nekakav alat za suzbijanje.
43:01
Recimo scena fobije. Izložba se odvija unutar
43:04
etnografskog muzeja čija je publika često vrlo raznolika od
43:08
školskih grupa do stručnjaka. Kada govorimo o temi
43:12
antikolonijalne povijesti i njezina brisanja ili zaborava.
43:17
Kako to komunicirati s publikom koja možda nema povijesno
43:20
iskustvo kolonizacije niti izravne veze sa globalnim jugom?
43:27
Zato mu se radi zapravo o muza i to radi kao što smo rekli, jer
43:32
kroz vježbu putnici kroz medijacijske programa kroz
43:36
razne. Edukacijske pedagoške aktivnosti
43:42
koje se događaju gotovo na svakodnevnoj osnovi.
43:45
Jako puno toga radi. Naš je.
43:50
Nama je zapravo bilo zanimljivo vidjeti kako suvremena umjetnost
43:54
tu može intervenirati. Trudili smo se biti neko
44:00
relativno direktne u jeziku, možete nešto samog ovoga uvodnog
44:04
teksta li opisa radova da također je radit ćemo i dalje
44:09
smo zajedno da vidimo da li možemo razviti neke programe
44:12
vodstva. I tako.
44:14
Nadam se da će posjetiteljima zapravo, ali naši radovi biti
44:19
više neki dodatni triger za razmišljanje.
44:23
Primjetila sam na izložbi da u legendama vrlo često imate
44:28
uključene umjetničke izjave je wayne možda nužno vaše
44:32
interpretacije. Je li vam to isto nekakva već
44:35
uhodana praksa da umjetnici zapravo dajte neki prostor da
44:39
sami govore o svojim radovima? Pa mislim da uvijek je bitno
44:42
dati prostor govore sami o svojim radovima IB kako smo
44:46
vidjeli zapravo su jako. Jasno i lijepo artikulirali.
44:52
Zapravo nismo vidjeli potrebe da interveniramo u to opet.
44:55
Zato zato je taj pustinjski tekst ovdje i onda mi možemo
44:59
unijeti nekakvu svoju interpretaciju.
45:01
Izložba otvorena do 30. Studenog ove godine, a možete ju
45:05
pogledati u radnom vremenu etnografskog muzeja Ana i ivet.
45:09
Možete li najaviti još što je ostalo od popratnog programa za
45:13
sve one koji nas slušaju? Sljedeći utorak 11 od 11 OGU
45:17
19:00 imamo ispred bu, a ne javoran u etnografskom muzeju.
45:22
Na trećem katu. Zadnja intervencija koju ćemo
45:25
imati u izložbi intervencije a cassie karske klase davida
45:29
maljkovića s akademije likovnih umjetnosti koje smo pozvali da
45:34
interveniraju igraš, to je 6. Dakle, djeca slikarstva, lanac
45:39
svetkovina žrtvina Ana šimunović, marta milinović,
45:45
glavna rta fofić i paula donatov koje će u zadnjem tjednu
45:52
izložbe. Moramo se još dogovoriti tačno
45:55
koji dan će biti javni događaj otvoriti 1.
45:58
Izložbu u izložbi još ćemo imati 6 radova koji će biti uvedeni u
46:05
izložbu u zadnji tjedan i onda zapravo na neki način one
46:12
zapravo ne rade ratove koji nužno odgovaraju na izložbu i
46:17
komentiraju izložbu. Ali naravno da su vidjela da se
46:21
nešto čula. Imala je za reć vidjela druge
46:26
radove. Sad smo baš jučer Ana i najave s
46:29
njima. Taj 1 sastanak u kojem smo čule
46:32
1 ideje da vidimo sta sam toga može ili ne može realizirati.
46:36
Na primjer, tekstil se ne može staviti u neku od vitrina bez
46:40
karantene, tako da smo zapravo u pregovorima što se može
46:45
dogoditi. Veselimo se da ćemo zapravo s
46:48
tom 1 intervencijom najmlađe generacije umjetnica i
46:52
zatvoriti. Studenog.
46:56
Anivet puno vam hvala na izdvojenom vremenu za ovaj
46:59
ugodan razgovor i puno sreće u razvijanju svih budućih kuckei
47:04
koncepcija.