Latest / VK podcast / Vizkulturin podcast: Nika Radić | 1/3

Transcript

Vizkulturin podcast: Nika Radić | 1/3 · VK podcast

0:00
Dobro došli u još 1 izdanje vizkulturinog podkasta danas
0:04
razgovaramo s umjetnicom nikom radić koja je u sklopu projekta
0:08
sin tart u zbirci richter predstavlja izložbu naziva 1
0:12
kroz 3 nika dobrodošla ovi s kulturnim podcast.
0:18
Projektom istražuješ kako bi se grad mogao promijeniti kada
0:21
bismo dopustili prirodi da ponovno postane njegov aktivni
0:26
oblikovni element. Za početak, možeš li nam
0:28
ispričati kako je uopće nastala ideja za projekt oslanja li se
0:32
aktualni projekt na neke prethodne radove i čisto, a kao
0:36
danas malo uvedeš u cijelu? Priču izložba 1 kroz 3 odnosno
0:40
1/3 je naziv dobila iz 1 izjave i stefanom anku za koji je 1
0:47
vrlo zanimljivi talijanski botaničar, biolog.
0:50
I osnivač laboratorija za neurobiologiju biljaka što je
0:56
zanimljiv naslov jer je mislim biljke nemaju neurone, ali on
1:00
zapravo dokazuju da su biljke inteligentne, da komuniciraju da
1:03
ih ne trebamo smatrati manje vrijednima.
1:06
IU 1 intervjuu su ga pitali šta bi mogli napraviti da zaustavimo
1:10
klimatske promjene i on se nasmijao i rekao, to je vrlo
1:13
jednostavno, samo trebamo trećinu svih prometnica
1:16
pretvoriti u šume. Meni se jako dopala ta slika i
1:20
ovom izložbom sam mislila idemo pogledati na primjeru Zagreba
1:24
kako bi to bilo. Koliko je to šuma kako bi to
1:28
izgledalo i tako. Već spomenula biologa stefana
1:32
banku za 1 od pionira biljne neurobiologije koji zamišlja
1:37
grad budućnosti u kojem se priroda i urbano tkivo ne
1:40
isključuju nego prožimaju. Također kroz arhitektonske
1:44
prikaze i prostorne eksperimente propituje granice između
1:48
izgrađenog i živog između kontrole i ravnoteže između
1:52
čovjeka i biljke, što te uopće najviše intrigira koriste ideje
1:56
istaknutog biologa i kako si uopće pristupila vizualizaciji
2:00
tog zami? Želja mog grada.
2:03
Dakle on je talijanu. On kaže, strade strade su na
2:06
talijanskom ulice i autoputevi sve zajedno, dakle prometnice.
2:11
I onda sam mislila, išao sam gledat OO statističke podatke
2:14
grada Zagreba. Koliko je to naravno da nema baš
2:17
sasvim potpuno preciznih podataka, ali se zna otprilike
2:21
kolika je nekakva prometnica, koliko je to asfaltirane
2:27
površine. Mi imamo trenutno u gradovima i
2:30
inače na svijetu ozbiljni problem, sve više zapunjavanja
2:35
zemlje. To je ne dajemo više, vodi
2:38
kišama da ih propuštamo u zemlju i onda se čudimo da je svaki
2:42
veliki pljusak izaziva. Poplave ili govorimo o tome da
2:46
je to jako veliki problem da ja o nevremena poplave ovako, ali
2:50
niko ne spominje činjenicu da smo sve i za start iran na mojoj
2:54
izložbi 1 od sugovornica na videima je Sara perović,
2:59
arhitektica za par kopnu arhitekturu i ona iz Istre
3:03
govori da je upravo to bilo u mjestu gdje njezini roditelji
3:07
žive ovog ljeta. Problem a da isto tako niko nije
3:09
spominjao tome da zbog apartmana su si svi iz nas filtrirali
3:14
parkirna mjesta i takve stvari se događaju.
3:17
Ja sam na izložbi 1. Dijelom, dakle se bavila tim
3:21
nekakvim pitanjima koliko je to statistički velikoj.
3:26
To su dijelovi koji su izloženi na nacrtima na crtaćim daskama
3:31
kao arhitektonskim a 1 dio vizualizacija su kolaži gdje sam
3:36
ja na fotografijama ulica u centru Zagreba stavljala gore
3:42
šume. Ja namjerno nisam radila neke
3:45
zbilja montaže u smislu da sad radim neki fotomontaže i
3:50
prikazujem kako bi izgledala šuma.
3:52
U ilici. Jer ne želim potpuno doslovno
3:58
zatvoriti maštu promatrača. Ja želim da taj izložba bude
4:04
svim posjetiocima. Neki poticaj da misli šta bi
4:07
bilo kad bi bilo. Spomenula od čega se uopće
4:12
sastavi izložba. Možeš li nas kratko u ovom audio
4:15
formatu provesti po izložbi i po postavu?
4:18
Jesi li ga samostalno osmislila ili u suradnji sa kustosicom
4:21
vesnom meštrić? Pa zajedno smo naravno
4:24
postavljale u detaljima. Ideja izložbe su bili 3:03
4:28
elementa 1 su fotografije debla stabala koja su otisnuta na
4:35
tankom vrlo tankoj tkanini poput nekog zastora i koji tako stoje
4:41
kroz prostor uokolo razmješteni tako da se podsjeća.
4:46
Da nekako daju neki dojam neke šume u prostoru, djelomično sam
4:51
time htjela isto ukazati na stablo koje zbilja raste kroz
4:56
zgradu od zbirke richter je 1 bor koji je richter je u nekom
5:00
trenutku zaključio da treba nadograditi zgradu da mu treba
5:03
još malo prostora, zgradu, kuću svoju i onda je tamo rastao
5:07
borio. Onda je on zaključio je da neće
5:09
posjeći taj bor nego je kuću sagradio oko ovamo je izložbe
5:12
maloj apel na to da kuća mora ići u rekonstrukciju i arhitekt
5:17
koji je na javnoj nabavi dobio posao je.
5:21
Predložio je da se to stablo podsjeća.
5:23
Nemojte posjeći stablo, molim vas, ja sam i taj prostor
5:26
otvorila koji je inače neko skladište i mislim, vidi se i
5:29
sada je skladište, malo smo ga uredili da bude baš ne bi li
5:34
ružno za vidjeti, ali je zapravo to neki nastavak tog 1 dijela
5:38
izložbi 2 dio su kolaži tih zagrebačkih ulica i šuma 3 dio
5:44
su nacrti karte Zagreba na kojima sam ja na skicom papiru
5:49
pisala neke elemente koji su bili važni za čitanje izložbe i
5:53
skicirala. Koja bi to bila površina da je
5:55
ovako ko neki blok negdje napravimo tih šuma i konačno
6:00
postoje 3 videa na kojima sam snimila 3 europske prašume
6:05
prašume je isto sad 1 dodatna priča oko toga, ali troje
6:09
stručnjaka pričaju o stanju šuma o stanju parkovne arhitekture u
6:17
Zagrebu i to su Milan oršanić, Sara perović i Mladen obad
6:21
šćitaroci. Kao što sam već spomenula,
6:23
izložba je dio ciklusa sint art. Riječ je o dugogodišnjem
6:27
projektu zagrebačkog muzeja suvremene.
6:30
Umjetnosti koji je nastao iz richterove ideje sint urbanizma,
6:34
odnosno centar spaja umjetnost, arhitekturu i istraživanje
6:37
prostora. Svako izdanje poziva umjetnike i
6:40
umjetnice da u dijalogu s nasljeđem vjenceslava richtera i
6:44
nade kareš richter stvaraju nove eksperimentalne projekte koji
6:48
promišljaju odnos prostora prirode i suvremenog života.
6:52
Koliko je richterov pojam sint urbanizma utjecao na tvoj način
6:56
promišljanja ovog projekta? Pa sigurno je njegova utopijska
7:01
i razmišljanja o tome kako bi bio bolji neki način života.
7:06
Da u gradovima gdje zapravo i ja se time bavim na ovoj izložbi
7:11
moja je puno veća. Zapravo referenca na richtera
7:15
bila činjenica da je izložba u prostoru koji je nekad bio
7:19
arhitektonski biro. Moja majka je bila arhitektica i
7:22
njezin 1. Posao bio upravo tamo kod
7:24
richtera. Dakle, ja sam kao dijete slušala
7:27
o riži i to mekanike su anegdote bile o tome kako se tamo živjelo
7:32
i radilo i one vrlo toplo uvijek pričala o njemu govore da je on
7:36
vrlo se trudio da mladi ljudi nešto i nauče dok rade.
7:39
I baš je očito bio nikakav dobar početak.
7:43
Ja sam zbog nje, naravno kao dijete puno bila poticaj
7:46
tektonskim biroima. Ja sam majka još tada hodao u
7:49
bijelim kutama, što danas više arhitekti ne rade taj crtaći
7:52
stol koji stoji na nogarima i na kojem je neki nacrti na kojem se
7:56
onda na skicom papiru rade skice.
7:59
Preko tog nacrta je nešto s čim sam ja odrasla, što ja i danas
8:03
imam na stolu uvijek rolu tog ski papira jer je taj neki
8:07
zgodan papiri i ja sam zapravo tu htjela malo i napraviti omaž
8:12
svojoj mami i podsjetiti na. Prostor kako ga se nekad
8:15
koristio. Je zanimljivo što po ovome što
8:18
govoriš i banku zoi richter zapravo govore o toj potrebi da
8:22
se smanji dominacija prometa u našem svakodnevnom životu.
8:26
Kako ti vidiš taj problem i svoje umjetničke perspektive?
8:30
Svakako moramo smanjiti, ludo je kako sad živimo?
8:33
Ljudi govore, užasan je prometa. Ne misli o tome da su oni taj
8:37
promet nije održivo, da svaki ima su po nekoliko auta i vozi
8:42
se iza ugla. Nemojte me krivo shvatiti.
8:44
Ja trenutno. Nemam auto, ali nijedan ne volim
8:49
voziti i kad mi treba iznajmim negdje vozim se recimo tamo, ali
8:52
mislim da ja imam privilegiranu poziciju da je mogu pješice jako
8:57
puno obavljati stvari i draže mi se voziti javnim prijevozom.
9:02
Ja sam zapravo prodala auto u trenutku kad sam se bila
9:06
preselila u berlin gdje sam shvatila da mi auto uopće ne
9:09
treba da mi stoji negdje i truli i da se samo moram baviti koje
9:13
imam gume i ne znam šta a da zapravo.
9:17
Mi je puno lakše voziti se javnim prijevozom, biciklom ili
9:21
hokejašice. Nije možda čak ni moja
9:24
umjetnički stav, nego neki ljudski.
9:26
Trenutno je su klimatske promjene same po sebi već loše,
9:31
ali mi imamo izumiranje vrsta koje je zabrinjavajuće.
9:35
To se vidi u flori uokolo nije pitanje zaštite prirode, to je
9:40
pitanje zaštite nas samih ako hoćemo preživjeti kao vrsta,
9:43
moramo nešto poduzeti. Govoriš i zanima me kada
9:49
razmišljamo o ozelenjivanju grada, uvijek dolazimo do tog
9:53
pitanja, koliko smo mi kao stanovnici spremni odustati od
9:56
toga asfalta i prepustiti prostor prirodi?
10:00
Hoću reći da se tu nekakvu upliće i pitanje individualne i
10:05
kolektivne odgovornosti, pa me zanima, imaš li možda ti neki
10:10
primjer dobrih praksi gdje zapravo možemo učiti od drugih?
10:15
Postoje neki drugačiji pristupi i da ne moramo stvarno svaki
10:19
pedalj ovog grada. Zabetonirati da bi imali možda
10:23
eventualno evo 1 parkirno mjesto više.
10:25
Pa ima mislim, dosta se govori o raznim gradovima koji su
10:29
poduzeli dosta toga. Barcelona 1 primjer kopenhagen
10:33
primjer zanimljivo je i kako je tamo neka gospođa, možda je čak
10:37
i gradonačelnica neko iz politike IU 1 intervjuu rekao,
10:41
gledajte ljudi ovdje i baš njih briga za prirodu.
10:44
Mi smo napravili situaciju takvu da je njima lakše, ne vozi se sa
10:48
autima. Meni je vrlo zanimljiv primjer
10:50
pariza, mislim Parizu, živi od turizma.
10:54
Ja sam bila u šestom mjesecu, išla sam vidjeti kako to izgleda
10:57
jer su oni počeli saditi po određene ulice su proglasili da
11:02
će biti parkovi i to relativno sličnu ovoj mojoj ideji.
11:06
Ja imam svaku nije baš svaka treća, ali relativno često
11:09
postoje neke ulice gdje su jednostavno maknuli aute,
11:12
raskopali ulicu, posadili stabla te se ulice zovu sa družak da
11:16
ovo ulice, vrtovi, srce dogodila 1 zanimljiva stvar da su stanovi
11:22
koji su u tim ulicama im je cijena jako porasla.
11:26
I sad zapravo svi hoće da bude baš u njihovoj ulici park jer su
11:30
shvatili da ljudi više naravno voli gledati u par ima raznih
11:34
stvari. Mislim, možda se može i ljudi
11:37
koji su investitori koji su uvijek napada iz betoniraju.
11:39
Zadnji kvadratni pedalj je ako mogu bolje prodat stana koji
11:44
imaju ispred neki šumarak, možda i njima bude to zanimljivo kad
11:48
gledate elitni zagrebački kvartovi su zapravo relativno
11:52
zelen i šumarak ispred bi mogao imati bilo gdje u bilo kojem
11:57
dijelu grada. To je očito nešto što ljudi
12:00
vole, međutim, praktično to spušta temperaturu.
12:02
U Parizu su to krenuli raditi upravo zbog toga da je postalo
12:06
prevruće u šestom mjesecu i bilo zapravo toliko vruće da je s
12:09
prijateljicom bježala u te ulice da možemo preživjeti.
12:13
Ako pokušamo zamisliti da u gradu Zagrebu zaista 1/3
12:19
prometnica postaju šume kako bi se promijenio naš svakodnevni
12:23
život. Se promijenilo u raznim
12:27
elementima. Mislim, uvijek je ovako
12:30
umjetničkim projektima problem. Naravno, ljudi koji se svakom
12:34
pojedinom tom temom ozbiljno bave i nije moje da ja njima
12:39
govorim kako da oni rade svoj posao, oni sigurno o tome puno
12:42
više znaju i urbanisti stručnjaci za promet i šumari i
12:45
svi ti ljudi ja ovako primjećujem.
12:47
Eo barcelona je napravila te neke mega blokove gdje oni su
12:51
promet provukli okolo, a između si je pješački, odnosno se može
12:56
nekim busić ima i taksi smije proći da ljudi mogu doći ipak
12:59
nekako doma. Ja mislim da umjetnost ne može
13:03
možda riješiti praktične probleme, ali može ljudima dati
13:08
nove ideje i potaknuti ih da zamisle.
13:11
Nešto mi je jako puno možemo napraviti kada nam nešto padne
13:14
na pamet, ali je očito imaginacija ograničena, pa ja
13:18
mislim da je euro naša umjetničkih zadatak.
13:21
Da onda neko je rekao da su umjetnici oni koji sanjaju za
13:25
druge ljude. Po tvojem mišljenju kakva je
13:28
trenutno situacija u Zagrebu po pitanju zelenih površina, dakle
13:31
već i spomenula da neki kvartovi imaju zelene površine, ali moglo
13:36
bi to bolje. Statistički djeluje jako dobro,
13:41
ali to je zato što cijelo vrijeme ne baš cijelu, ali
13:44
cijela južna strana medvednice spada pod grad Zagreb i tu
13:49
ispada da je Zagreb zelen i nevjerojatno je dobro.
13:53
Međutim, u jako puno kvartova nema travke, naročito nažalost
13:58
stambena naselja koje su se gradila zadnjih par desetljeća
14:02
su se gradile po tom GUP u koji nije se uopće trudio baviti
14:07
nekakvim zelenim površinama i to su nažalost kuće koje su
14:11
nabijene 1 do druge. Oni su vjerojatno same po sebi
14:14
kao zgrade, dobro građene u smislu neke kvalitete.
14:19
To ne ulazim u to. Međutim, tamo se bez klima
14:21
uređaja ne može po ljetu preživi, a budući da mislim, ovo
14:25
ljeto smo se nekako izvukli, ali to ne znači da će budućnost biti
14:28
takva prošlo ljeto mjesec dana temperature nisu pali ispod 30
14:32
stupnjeva. Neće se može živjet mislimo 1
14:35
znanac u berlinu dolazi iz nekog mjesta u turskoj gdje su prošlo
14:38
ljeto temperature bile +50 na 60 stupnjeva, koaguliraju
14:42
bjelančevine, ne možemo tako više živit.
14:47
A sada smo nešto više rekli o gradu u prometu i prirodi, a
14:51
sada bi zapravo te nešto pitala vezanog o tvojim dijalogu sa
14:56
biljkama, a tvoj interes zadnjih godina sve više okreće biljkama
15:00
pa me zanima kada je uopće došlo do tog zaokreta u tvojoj praksi
15:04
ili je zapravo možda oduvijek bilo prisutno?
15:06
Samo je sad možda pojačano. Ja sam privatno valjda uvijek
15:09
imala janko u osnovnoj školi pokušavala spasiti neko stablo
15:13
na dvorištu koju su skupljali smo potpise od učenika i
15:18
shvatila sam onda da tamo učitelji baš nisu htjeli
15:20
potpisati peticiju, ali sam je 1 od.
15:23
Hvala direktorici koja je rekla da je to 1 divna inicijativa i
15:26
da će ona spasiti od stabla 1 grančicu i to u okvir svojom
15:30
peticijom i ondje poziva stablu. Plakala sam danima neutješno.
15:36
To je valjda neka moja privatna stvar, ali zapravo ja nisam.
15:38
Ja sam ovo gradsko dijete, baš dete centra na meni, biljke,
15:42
doma, crkvu. Nisam baš neka tu da bi ja nešto
15:46
uživala u vrtlarenju, volim se prošetati po sljemenu i vratite
15:50
lijepo u kafiću u gradu. Međutim, sam pred par godina sam
15:53
radila jedini projekt gdje sam hipnotizira ljude da vide sretnu
15:58
budućnost. Živce da ljudi stalno kukaju šta
16:02
jer neće. Idemo na demonstraciji protiv
16:04
nečeg i onda sam počela pitati šta bi oni htjeli?
16:08
A onda nisam pažnje dobila odgovore zadovoljavajuće.
16:13
Neki su rekli da hoće puno novca, a to mi se čini.
16:17
To je samo sredstvo za nešto pa šta onda s tim tako.
16:20
I onda sam napravila. Dakle, taj projekt u kojem sam
16:23
ja 19 ljudi hipnotizirala da vide 1 dan u svojoj budućnosti
16:29
koju je sretan i sve im je najbolji i htjela sam od toga
16:33
napraviti film od tih opisa. Cilj je trebao biti iz tih
16:38
fragmenata njihovih priča. Ja napravim. 1 sretan dan u
16:43
životu. Čovjek, međutim, se ustanovile
16:46
da je većina ljudi tu sretnu budućnost vidjela u prirodi u
16:51
zelenom okruženju. To nije bila moje.
16:54
Očekivanje je hipnotizirala tako da sam ih vodila samo pozitivne
16:59
osjećaje, ali nisam im sugerirala šta oni vide.
17:02
Dakle, to je bilo potpuno njima prepušteno.
17:04
Ideja je bila da njihova podsvijest nekako ispliva tu
17:08
vani, kaže šta, šta bi se onim zanima i onda sam počela
17:13
gledati. Hej jebite uokolo i to zeleniju.
17:15
To je bilo usred pandemije onda smo se puno svi šetali okolo.
17:19
Onda je 1 prijatelj u berlinu rekao je nešto raditi neki
17:23
šetnja, ona je radio neki šetnje po gradu sa poviješću grada
17:26
iovak jasno rekla mi nešto s biljkama i počeo je projekt
17:30
berlina flance gdje smo mi pričali ljudima povijest grada
17:34
iz pozicije biljaka i tako se to nekako razvilo.
17:38
Onda sam počela čitat puno pa o tome itd.
17:42
Ti promatraš kao inteligentna bića koja komuniciraju i ako na
17:46
način koji mi teško uopće možemo to percipirati, što za tebe
17:50
znači taj pojam biljne percepcije?
17:53
Ima ona knjiga tajni život biljaka, gdje je onaj neki
17:56
čovjek tvrdio da je on sa detektorom laži dokazao da se
18:00
biljke uzrujaju kad ih neko reže i da voli slušati ucrtane vole i
18:04
meta. Pokazalo se da je to glupo da je
18:08
čovjek zapravo bio sklon duga nju da je to niko 2 nije mogu
18:13
ponoviti. Stari, to je nevjerojatno kako
18:15
je to postalo popularno, to svi znaju.
18:17
I biljke apsolutno obožavaju hemmet a.
18:20
Ne znam, ne mislim mi imamo i sa životinjama tu priču o
18:25
personifikaciji. Mislim ja ne znam, ne mislim ja
18:28
da komuniciramo s biljkama, ima imena koja se zove monika
18:32
galijan i ona ima neku istraživanje gdje je ona s nekim
18:37
opet ovi neki skloni drogama na japanski, ali ona pokušavate
18:42
indígena znanja spojiti sam suvremenom biologijom.
18:47
I njoj su optuživali da neki eksperimenti da ih nisu uspjeli
18:51
ponoviti. Zanimljivo je, međutim,
18:54
razmislimo, obična pšenica imade je na duži od naše.
18:58
Ne možemo onda reći, to je neka jednostavna, jednostavno živo
19:03
biće, a mi smo jako komplicirano te biljke neke stvari nekako
19:09
žive na neke načine koje mi baš ne možemo dobro shvatiti.
19:14
Tu istu izložbu u Splitu koja se zove ritam koja je bila.
19:18
Posvećena tome što se zove sljepoća na biljke, da neka naša
19:22
sklonost, da mislimo da su manje vrijedne ili ih ne primjećujemo
19:26
ih smatramo nekim predmetima. Ali te biljke mogu vlastiti
19:31
deena promijeniti mogu za razliku od životinja koje kad je
19:36
neka nevolja mogu pobjeći. One se moraju prilagoditi pa
19:40
onda. Vlastito tijelo mijenjaju radi
19:45
neke kemijske spojeve koji kojima se prilagođavaju.
19:49
To je strašno zanimljivo. Kako u tvojem svakodnevnom
19:52
životu izgleda taj dijalog s biljkama doslovno i metaforički.
19:56
Dosta otužno pokušavam neki 2 biljčice doma zaliti dovoljno
20:02
često da uopće prežive i uspijeva.
20:06
Šalu na stranu, ne mislim da mi možemo ući u neki zbilja dijalog
20:10
sa biljkama. Međutim, da moramo shvatiti da.
20:14
Postoje ta neka bića koja su bitno drugačija i mi smo o njima
20:19
ovisni. Mi smo zapravo paraziti na tim
20:21
biljkama mi ne bi mogli disat da nema biljaka.
20:24
Na stranu to da nemamo šta jest da sve što nosimo na sebi kuće,
20:29
sve na kraju što mi koristimo. Uopće da bi preživjeli na kraju
20:35
negdje daleko potiče od biljaka. I da bi možda mogli pokazati
20:40
malo barem poštovanja prema tim bićima pored kojih živimo, a
20:44
drugo, mislim, smatra se da prosječna vrsta na kugli
20:49
zemaljskoj živi nekih 4:05 milijuna godina ljudska vrsta,
20:54
jer ne znam može se misli na 100,000 godina ako idemo na
20:57
razne neke ne baš homo sapiens e, ali ove druge potegnut ja ne
21:02
znam baš je ti vjeruješ da ćemo mi milion godina preživjeti?
21:05
Kako smo krenuli, mislim ginkgo biloba nepromijenjeno.
21:11
Stablo raste 250 milijuna godina pa sad tko je tu pametni?
21:15
I ako mi se sviđa ova zamjena teza da smo mi paraziti, a ne bi
21:20
ikada i već si dosta toga podijelila što pretpostavljam je
21:25
rezultat nekog tvog vlastitog istraživanja, pa me zanima
21:28
koliko je tebi važan uopće proces istraživanja.
21:31
Dakle, čitanje promatranje, EM razgovori sa znanstvenicima,
21:35
prikupljanje nekakve arhivske građe i kako onda sve to
21:38
prikupljanje nekako priliježu svoj umjetnički rad?
21:43
Jako mi je važno, moj mozak tako nekako funkcionira da ja moram
21:47
stalno nešto učiti, čitati, a onda tako i nabasam na hipnozu,
21:50
na biljke, na nešto ili 1 dio stvari onda ode u neke
21:55
budalaštine onda ne znam. Pre dve godine sam iz nekog
21:58
razloga završi, razmišljao, shvatiti kako funkcioniraju
22:01
kriptovalute, patnja, vila, prijatelji, pa su se brinuli da
22:04
ih moći prodati bitcoine. Nemam bitcoine, ali mi je
22:07
zanimljivo nešto, nešto se zainteresira, pa onda krenem o
22:10
tome čitati puno takvih nekakvih interesa ne uđe u moju
22:14
umjetničku praksu. Ali neke stvari i da to nije
22:18
nekakvu sustavno znanstveno istraživanje u kojem ja
22:22
zaključim, to je sad ta tema pa idem proučiti.
22:24
To je nekakva ovak neki interes koji se pojavi, pa onda od
22:29
nečega zaključio je, ali to je teško je.
22:32
Zapravo je 1 veliki dio stvari nije tako racionalno određen i
22:38
onda u nekom trenutku kad postoji neka izložba se onda
22:41
stvari ipak forme. Već i spomenula da ti je važno i
22:46
da posjetitelji izložbe imaju neki prostor za vlastitu
22:49
imaginaciju. Kada radiš na ovakvim temama i
22:53
projektima, koliko ti je bitno da rad ostane otvoren bez jasnih
22:57
zaključaka ili poruka? Ja i meni je to jako važno.
23:01
Ja mislim da je to razlika između umjetnosti i propagande.
23:04
Postoje radovi koji potpuno navijaju za dobru stvari i ja se
23:10
potpuno s njima slažem. Međutim, mislim da ako ne ništa
23:14
ne prepuštaju nešto. Posjetiocima promatračima da
23:20
sami interpretiraju da stvar postaje malo dosadna, da.
23:25
Niko od nas ne voli da nam netko docira i lijepo je ponuditi
23:30
ideju i pustiti na kraju svakome da malo sam zaključi šta bi bilo
23:36
s tim dobro. Tako je meni i na ovoj izložbi.
23:39
Baš zato ja nisam htjela raditi te doslovne montaže.
23:43
Mislim petak može zamisliti neku šumu u ulici, međutim, kako
23:47
izgleda ta šuma, pa to valjda ovisi i od toga kakve smo šume
23:51
vidjeli u životu koja ulica, nema potrebe da to ljudima.
23:57
Crtam. Mogu li po tvojem mišljenju
24:00
umjetnost i znanost danas potpuno ravnopravno surađivati?
24:06
Zanimljivo pitanje šta znači ravnopravno?
24:09
Ja mislim da svakako možemo učiti jedni od drugih.
24:13
Ja mislim da se danas događa 1 stvar da je toliko znanja na
24:18
svijetu da se nažalost svi zatvaramo u neki svoj niše.
24:24
A umjetnost ima tu neku mogućnost da poput ima neku
24:28
funkciju k'o što su nekada imali valjda dvorske lude da možemo
24:32
ići malo iz 1 teme u drugu, da to ne mora biti toliko ozbiljno
24:37
da možemo koristiti ironiju, možemo griješiti.
24:42
A da je to užasno važno da ljudi.
24:47
Nekako mogu nove stvari zamišljati i to je ova priča s
24:52
evom se o umjetnom inteligencijom zapravo je
24:55
zanimljiva stvar. Sigurno će se stvari jako puno
24:58
promijeniti, ali ja mislim da umjetna inteligencija nema
25:02
motiva da napravi nešto novo. I to se zapravo jako vidi u
25:09
slici. Ima i videima koji se time
25:12
proizvode da su one s 1 strane završene AS druge strane
25:16
nevjerojatno dosadne jer su uvijek zapravo nešto što smo već
25:20
vidjeli. Ne tako baš tu sliku, ali je
25:24
nije novo. Redateljski par stvo na
25:28
akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu prenosi išli dio ovih
25:32
razmišljanja i svojim studentima i studenticama.
25:35
Primjerice, tu ideju o prostoru koji nije samo fizički nego i
25:39
kao nekakav živi organizam koji se mijenja.
25:42
Ga sam tek počela raditi, dakle, malo mi je teško.
25:45
Reći kako će to bit, međutim, jer sam pokrenula već 1 projekt
25:50
da je na kiparstvu da pokrenemo ispitivanje nekih održivih
25:55
materijala u skulpturi jer je to je isto 1 stvar da vrijedi
26:02
razmišljati o tome kojem je materijale i koristimo i kako će
26:06
oni završiti. Da li je ovo radimo te spomenike
26:11
trajniji od mjedi da sad baš ne citiram to na latinskom, ali
26:16
možda neke stvari znamo unaprijed da neće trajati
26:18
zauvijek, da razmislimo o cijelom cikl.
26:21
Su toga to svakako studentima govorim, a zasad kako će oni sa
26:26
prostorom izlaziti na kraj, to ćemo vidjeti.
26:29
Tek smo počeli. U tvojem se radu stalno provlači
26:33
pojam komunikacije između ljudi između čovjeka i prostora, a
26:38
sada u ovom recentnom projektu između čovjeka i biljke što te
26:42
toliko privlači toj temi nekog dijaloga.
26:45
To je. Uvijek mi je bilo zanimljivo od
26:48
kada sam u 1 trenutku htjela studirati lingvistiku.
26:50
Ta osoba htjela zbog bez obzira je ii ovog teorije.
26:55
Sistema znakova koji je uvijek različitima vjerojatno ono
26:59
sasvim privatno. Ta činjenica da sam ja uvijek
27:01
bila autsajder da se uvijek funkcionirala na nekim jezicima
27:05
koji možda nisu bili sasvim 1 da te razlike u tome koji porijeklo
27:13
mi imamo, koja je dosadašnja iskustva, koliko to određuje
27:17
razumijevanje za to je i priča da želim da dr.
27:23
Rad moj otvoren za interpretaciju jer ne vjerujem
27:27
da mogu pogoditi. Kako će ljudi to čitati?
27:32
I vjerujem svakako da je umjetnost 1 vrsta jezika.
27:35
Mislim, nije slučajno da sam ja diplomirala povijest umjetnosti
27:38
u beču sa tezom Martin lenković, gdje toj nekoj konceptualnoj
27:43
umjetnosti jedi umjetnost je 1. Isto oblik komunikacije, a mi se
27:47
čini da je to isto zanimljivo uvijek pogledati, misliti kako
27:51
to funkcionira. Kada govoriš o gradu koji je u
27:55
ravnoteži s prirodom, misliš li da je to realna mogućnost ili
27:58
tvoja umjetnička utopija? U realna mogućnost kad 1 to
28:04
zamislimo zbunjuje li 1 rekao da se sve može postići ako imamo
28:08
mašte onda su ga pitali zašto se stvari ipak ne ljudi nisu
28:13
zadovoljni, ne postižu p reko da nemaju mašte.
28:16
Puno stvari se promijenilo mi brzo prilagodimo pa se nažalost
28:21
prilagodimo i na loše stvari i mislim da je normalno da su nam
28:24
jako visoke temperature po ljetu.
28:27
Moja mala je kad se ja sam došla, dakle iz obitelji
28:30
dalmatinaca nismo baš bili neki užasni mesožderi, ali kad je
28:34
netko dolazio na večeru ko je bio vegetarijanac?
28:36
Svejedno moja mama se brinula šta će im dati, dala im je
28:39
gljive. Sad je u međuvremenu to
28:42
relativno normalno. U većini kafića se može naručiti
28:45
kada sa zobenim mlijekom. To se jako brzo dogodilo.
28:49
Puno prije par godina je to još bilo čudno.
28:51
Nekad je na glavnom zagrebačkom trgu bio parking, to nam se
28:56
danas di nam se činilo suludo da tamo napravimo parking na trgu
29:01
bana jelačića, a mi smo mogli bi postati um.
29:06
A kako publika reagira na izložbu potiče li izložba ljude
29:11
da drugačije razmišljaju o gradu u kojem žive, na način da i ti
29:15
čuješ njihova razmišljanja ili to onako posredno, neposredno
29:20
kako uopće dođeš do informacija kako ljudi doživljavaju tvoju
29:23
izložbu? To mi je teško uvijek reći jer
29:26
je mislim izložbe netom otvorena na otvorenju je uvijek teško,
29:32
zapravo, jer se moram svima istovremeno razgovarati pa se
29:35
stignem pozdraviti pa je to ostane na tome dublje razgovore,
29:38
ali neki dan sam išla nešto obaviti pa sam srela dvoje ljudi
29:43
1 gospođu koja je bila na šetnjama koju smo lani radili
29:47
kao uvod ulična šuma se zvalo je to bio uvod u izložbu i dođe
29:52
njezin suprug koji radi na nekom institutu za ekologiju.
29:58
I bilo mi je jako zanimljivo slušat njegove opaske o tome šta
30:02
bi se moglo, šta se ne bi moglo šta oni sad rade.
30:05
On je isto ovom govorio puno o tom gradu, spužvi o gradu koji
30:10
upija vodu, što je isto veliki problemi, tako da je.
30:15
Ne mogu baš te na to jasno odgovori, trebalo bi pitati
30:18
posjetioce, ali zasad mi se čini da je pozitivno i daje nešto im
30:22
padne na pamet. I za kraj kad bi mogla odabrati
30:26
samo 1. Mjesto u Zagrebu koje bi sutra
30:29
pretvorila u šumu, koje bi to mjesto bilo i zašto?
30:32
Definitivno trg bana Josipa jelačića, odnosno gdje živi po
30:36
vremenu za ovim trg republike. Mislim ja sam dijete centra ja
30:40
sam zato su i te fotografije svetu po centru.
30:44
Ja sam živjela u ulici koja se tada zvala osmog Maja, pa u
30:47
gundulićevu pa u amruševoj pa su moguće više u skolu, pa u
30:50
klaićevoj u gimnaz. Sve mi je, tu mi je nekako moj
30:53
Zagreb, ali nije to samo meni. Mislim ljudi u kojem god kvartu
30:57
žive možda neće iz dubrave ić u špansko, ali će iz dubrave i
31:00
španskog i ču centar. Dakle, šuma na glavnom trgu bila
31:06
luda i svi vi mogli tamo po ljetu, umjesto da duboko udahnu
31:10
i što prije mogu po zvizdanu pretrčati preko bi mogli se kroz
31:14
šumarak šetat to bi baš bilo super.
31:17
Hvala nikad na razgovoru i inspirativne mislima o tome kako
31:21
bismo mogli i morali zapravo promijeniti način na koji živimo
31:25
u gradu. Izložbu 1 kroz 3 ili 1/3 nastalu
31:29
u kustoskoj koncepciji vesne meštrić možete pogledati do
31:33
osmog veljače 2020. 6 EU zbirci richter.
31:37
Za sve one koji nas slušaju. Ako vam se nakon ovog razgovora
31:41
javi poriv da posadite drvo ili barem da prošetate bez žurbe i
31:45
primjećujete biljke, onda smo na dobrom putu nika još 1 hvala na
31:50
razgovoru i puno sreće u daljnjim projektima.
31:53
Hvala tebi.