Latest / Realno sa Dritom Haziraj / Identitet je ugrozen: Hoce li nasa djeca zaboraviti Bosnu – prof dr Hariz Halilovic: Realno #019

Transcript

Identitet je ugrozen: Hoce li nasa djeca zaboraviti Bosnu – prof dr Hariz Halilovic: Realno #019 · Realno sa Dritom Haziraj

0:02
SPEAKER_01: Ova generacija koja ispomeni, ogroman brojnih, on imaju pravo na bosansko državu.
0:08
SPEAKER_01: Nemaju papire, nemaju dokumente, ne zato što ih ne žele imati.
0:12
SPEAKER_01: Nego što je proces toliko kompliciran, toliko zapetljan, toliko nemoguć.
0:18
SPEAKER_01: Nije ovaj dijaspora samo nekad parkirani neki ljudi koji su završili tamo na razni način, nego to je vrlo complexan, vibranan, produktivan context in se novi identitati stvaraju, ali novi talenti.
0:35
SPEAKER_01: Gdy smo mi sada ostvari rezultat on prije nas, a da mi ostavljamo in sebe onima što su tu orice dolazi.
0:44
SPEAKER_01: Australia je to naučila radno discipline.
0:48
SPEAKER_01: Do que se non-stop života dešava spontan, that socijalni život se dešava.
0:54
SPEAKER_01: Tako da nedostajem to, nedostajemy, nedostaje zvuczeni background mog jezika.
1:03
SPEAKER_01: Meni je vrlo porazno da se absolutno još ingresso društvo, 30 godina, preco 30 godina rata, cela generacija odrastu ljudi koji se kako je rat u Bosni Hercegovini for genocid rezultat više stoletnog inasilja u Bosni Hercegovini.
1:43
SPEAKER_00: That ancient hatred thesis gay podmetom hazi.
1:56
SPEAKER_00: Gost podcast realno je profesor globalnih studijas na Royal Melbourne Institute of Technology.
2:02
SPEAKER_00: Gostojući je profesor univerziteta u Saraju.
2:05
SPEAKER_00: Jedan je od najpriznatijih bosansko-hercegovačkih antropologa u svijetu a bavi se pitanjima identiteta, migracija, kulture sjećanja i posljedica ratova i genocida.
2:20
SPEAKER_00: I ovu devetnaest epizodu podcasta realno realizujemo zahvaljujući ispakovoj zlatnoj djezi.
2:31
SPEAKER_00: Moji gosti je jedan od međunarodno najpriznatijih bosansko-hercegovačkih društvenih naučnika, socijalni antropolog, profesor i autor koji živi radi u Australiji.
2:42
SPEAKER_00: Dobrodošli su podcast renalno želim profesoru doktoru Harisu Haliloviću.
3:37
SPEAKER_00: Positively drag priliku and in vaše perspektive.
3:57
SPEAKER_01: Ja sam se profesionalno bavio i bavim dijasporom osim toga u Australiji.
4:04
SPEAKER_01: More doctorat se bavio takvim translokalnim, odnosno zavechanim identitetima naših ljudi koji su prisilno raseleni po svijetu i gledao sam kroz svoje istraživanje u zemljama u Švedskoj, prije svega, Australiji, Austriji SAD-u, najprije kroz svoj doktorat kako se te lokalne zajednice rekonstruiraju i do kojeg stupnja se mogu rekonstruirati ti završani identiteti, kroz dialekt, kroz običaje, kroz socijalne veze itede U to vrijeme to su rane dvije tisuće naša dijaspora se još formirala, još konsolidirala, radi se apsolut o prvoj generaciji, fish generaci, da tako kažem.
4:53
SPEAKER_01: Nažalost, prisilno iseljenih ljudi zječaja nažalost ostacima mnogih zajednica, fragmentima familija u toj traumi, u toj tragediji, da tako kažem integracija, konsolidiranje zajednice kao zajednica je betra.
5:17
SPEAKER_01: Vrlo interesantan proces, ali vrlo također vrlo šarolik proces.
5:24
SPEAKER_01: Tako da naši ljudi, način na koji su se etablirali da ne kažem integrali u društva Skandinavije, pri svega u Švedskoj naprimjer, se razliki od toga kako se to odvijalo, još uvijek odvjera.
5:41
SPEAKER_01: To nije završen proces u Sjedinjen Držama, Kanadi, Australiji ili Austriji.
5:47
SPEAKER_01: Tako imaju i ti lokalni konteksti zemalja i sredina u koje su naši ljudi dolazili, imigracionalne politike, kulturne specifičnosti, da ne kažem razlike, su sve utjecale na način kako se naši ljudi u te contexta integrira.
6:03
SPEAKER_01: Tako da već u tim prvim godinama vidjeli se razlike da imamo absolutno bosanski Americanci ili Američki Bosance, bosanski Švedani oršvedni bosanci, bosizka Australia, Bosnian Australiens ornian Australiens.
6:29
SPEAKER_01: Distanca u odnosu na domu in Bosni Herzegovana puno to određivala.
6:34
SPEAKER_01: Ono što se dakle, dijaspora absolutno nije fixna.
6:42
SPEAKER_01: Istivanje nekakvi zaključci koji su objavljeni u knjizi mesta bulla, places of pain, su tu stvarnost prikazali na antropološki način da kako ljudi žive sako nevice, kako njihov identitet, njihova sjećanja, njihov način života se odvijao u to vrijeme u svim raznim lokacijama, destinacijama.
7:10
SPEAKER_01: A ono što se u međuvremenu izršavalo jest da je pristigla apsolut jedna nova generacija.
7:19
SPEAKER_01: Tada smo imali u tim ranim godinama da kažem početkom dvije tlječih do prvih ili prvih desetljeća dvije tjednih godina, imali smo ljude koji su ili došli po rođenju iz Bosni i Hercegovini i vrlo često su tu još bila djeca koja se rodila u transit onako u tom procesu prisilnih migracija, privremenih boravišta u raznim zemljama do trajnog odlaska u takozvani treće zemlja.
7:51
SPEAKER_01: To su bile zemlje koje su prihvatile za trajno naše ljude, a to su pri svega Švedska, Canada, Credočka država i Australija.
8:02
SPEAKER_01: Neke druge zemlje također su radila, ali na drugi način, ne onako da kažem proaktivno kroz proces gdje se ljudi prijavljivali za stan odlaze.
8:13
SPEAKER_01: U međuvremenu mi imamo sasvim novu generaciju odraslih ljudi, ne djece imali, odraslih ljudi koji su rođeni i po svemu i po svom kulturnom habitu su formirani u tim zemljama gdje su njihovi roditelji doselili.
8:34
SPEAKER_01: I po tom je sada absolutno comparativna daspora s nekim starim dijasporama s kojoj sam upoznacimo vietnamska dijaspora v zapadni u Sjedinjenčkih država ili Australiji i neke drugi starije dijaspore gdje se te generacije na drugi način.
8:58
SPEAKER_00: Ojo su razlike između naziv stare andove generacije, prve generacije i druge generacije, odnosno mladih koji su sad odrasli.
9:08
SPEAKER_01: Pa to živo iskustvo koje je prva generacija koja je imala ili koja je dobrim dijelom naša generacija.
9:15
SPEAKER_01: Mi smo formirani, socializirani u našem kulturnom podneblju i kroz jezik i kroz kulturu i socijalne mreže, system, geografia, we.
9:26
SPEAKER_01: Doka ova mlađa generacija nema to iskustvo, također nema is reći, nema ni to iskustvo traume direktnog preživljavanja i rata i svega što je bilo povezano s tim patnije i ta velika tuga, nostalgija, žal za onim što je izgubljeno i za zavičaje za svojom kulturom.
9:56
SPEAKER_01: Tako da rastu kroz priče o toj zemlji, kroz priče o tim traumama, o izgubljenim familijama, kroz također lijepe priče o Bosni i Hercegovini, o nekakve anekdote iz nekakvih zavičaja koje oni samo zamišljaju koje apsolno nisu živjeli niti doživjeli, ali koji jesu dio njihovog identiteta.
10:25
SPEAKER_01: Dakle, ovdje često u Bosni čuje ta djeca ne govori tečno ili malo im smislu.
10:31
SPEAKER_01: Ta djeca absolutno imaju bosanski jezik ili druge jezik koji se govore u bosni.
10:37
SPEAKER_01: Ka strani jezik, kao drugi jezik, pa nekada i kao neki treći jezik, dok je njihovi prvi jezici, da na kažu matin jezik, ali njihovi prvi jezici su jezici zemlji u kojoj se rodili, u kojoj su išli u vrtiće, obrazovali se, završili fakultete.
10:57
SPEAKER_01: Jedna od razlika je da su puno kompetentni na jeziku zemlje u koje su odrasli, jeziku na kojem su se obrazovali.
11:08
SPEAKER_01: Imajo vrhunski stručnjake koji su u svojim oblasti.
11:13
SPEAKER_01: Sretan sam i po konferencijama još uvijek sprečen.
11:18
SPEAKER_01: Sradili doktorati, neki svoji doktoranti dakle koji imaju vrlo, vrlo sofisticiran način razmišljan, izražavanja i vrlo kompleksna znanja su usvojili ali na drugom jeziku.
11:33
SPEAKER_01: I to mnogo u najvećem broju slučajeva nije da kažem prevodljivo, odnosno ne mogu to demonstrirati jeziku svojih roditelja.
11:42
SPEAKER_01: Tako da to imate, rekao bih u jednoj fami ili jednoj porodnici imate multikulturnu članove jer i oni koji imaju pričaju različite jezike, odnosno žive ih na različite način.
12:00
SPEAKER_01: Iako su roditelji recimo iz Bosni, djeca koja su rođena da li u St.
12:06
SPEAKER_01: Luis, dal u Melbourne u Stockholmu.
12:09
SPEAKER_01: Ta djeca čine i te takve porodice u našoj dijaspori multikulturnim jednostavno po stvarnom načinu življenja, razmišljanja, ponašanja.
12:20
SPEAKER_01: U tome je naravno ljepota.
12:21
SPEAKER_01: Apsolutno ne vidim to kao neki defekt, nego vidim tu ljepo i naravno sada je najviše to osviješeno taj talent and posljednja te generacije, osvješćeno je kroz svjetsko prvenstvo.
12:36
SPEAKER_01: Gdje su imali toliki broj mladića rođenih diljem svijeta, da tako kažem, koji su tako po svom izboru i tako srčano užro igrali za tim.
12:53
SPEAKER_01: Generacija koje su rođene diljem svijeta su bile također navijači to je to tema.
13:01
SPEAKER_01: Nije ova dijaspora samo nekdam parkirani, neki ljudi koji su završili t razni način, nego to je jedan vrlo kompleksan, vibrantan, produktivan kontekst u kojoj se novi identiteti stvaraju, ali novi talenti i oni ljudi koji su nekada otišli kao bespočnici, izbjeglici bez postojanja izvora na nešto drugo.
13:25
SPEAKER_01: Danas su poduzetnici, danas su uspješni ljudi.
13:29
SPEAKER_01: Ja znamo some who is ljudi koji su preživjeli sobranice, pa su ovaj postali vlasnici ne znam, desetina ogromnih kamiona, uspješnih firma i diljem svijeta imamo takvi.
13:43
SPEAKER_01: Već u prvo generacija ova druga generacija koja dolazi sasvim drugačije se ponaša, hoću reći, nemaju te probleme jezičke, kulturoške i psihološke, koji su imali njihove roditelji ili generacije ispadnije.
14:01
SPEAKER_00: Most složiti da obje ove generacije ipak žive identitet između dvije zemlje i kako na njih po vama to utječe.
14:10
SPEAKER_01: Pa ovako imate pogled na ono da taj prostor između što se kaže, in between prostor, da može biti mi ovdje ni tamo.
14:22
SPEAKER_01: I nekada naši neki ljudi tako se i znaju prstali to pisati, da nisam ni tamo ni ovdje.
14:30
SPEAKER_01: Međutim, ja bi rekao da je puno češćih slučaja, pogotovo s vremenom kako je nastupilo da smo i ovdje i tamo, pogotovo kroz ove moderne medijske tehnologije.
14:46
SPEAKER_01: Nekada su naši ljudi kupali satelitske antene pa su ustaj u nekva razna doba dana noći kako bi pohvali vijesti iz domovine.
14:56
SPEAKER_01: I ta da kažem ta komunikacija i ta veza sa domovinom kroz medije je bila prilično posredna, nije bila direktna.
15:07
SPEAKER_01: Do današnje vrijeme vi imate apsolut sinonizaciju svega što se država bilo djeju u svijetu, a ja znam koliko sam i sam vezan za Bosni i Hercegov i vrlo često svojim prijateljima ustaraju ja im nešto što upitam kao pa kad su to saznano gdje se to proč to pa ne znam ja sam malo ispred vremena Australija obzirom da je barem Melbourne 8 do deset sati ispred Bosne i Hercegovine tako neke stvari se mogu saznati i ranije.
15:36
SPEAKER_01: Tako da je ta, rekao bih da ljudi nisu više izbunjeni ni ovdje, ni tamo, da su ljudi puno više ova današnja generacija odnosno u današnje vrijeme da su i tamo i ovdje.
15:51
SPEAKER_01: U međuvremenu kao što je rekao, konsolidirali su se ljudi, obezbijedili su svoju egzistenciju.
15:57
SPEAKER_01: Prošlo je preko trideset godina tri desetljeća, to je to jako puno u shvačijem životu.
16:04
SPEAKER_01: Tako da u mom životu ja sam da kažem moram reći nažalost preveo više svog života izvan Bosne i Hercegovine nego u Bosni i Hercegov i koliko god ljudi bili svjesni pa nešto refleksivno razmišljali koliko se u tom periodu mijenjali i nastali mijenjati.
16:24
SPEAKER_01: To je ovaj.
16:26
SPEAKER_01: Te promjene su bile uglavnom pozitivne.
16:30
SPEAKER_01: Ljudi su se obrazovali, usvajali jezik, sam odlazak na posao, bilo kakav svako dnevno je već participiranje u jedno kulturi.
16:43
SPEAKER_01: Uglavno su svi naši ljudi završili u demokratski uređen državama, pa su shvatili isto svoju vrijednost kao glasača, ali da imaju močno kao porezni obveznici itd.
17:03
SPEAKER_01: Dobili su razno razna državljanstva koja više nisu, ne traži da moraju čekati u redovima izbjenice, itd.
17:12
SPEAKER_01: Ljudi su povratili svoje dostojanstvo i kroz povratak tog dostojanstva, ljudi su također realizirali realizirali se o mnogem i to im daje osjećaj da su pripadnici dvije ili više kultura, ali ne na da kažem ni tamo ni ovdje.
17:37
SPEAKER_01: Možda postoji nekada neka mala zbunjenost, postoje naravno razne predrasude, pogotovo ljudi da kažem koji gledaju na dijasporu neka kao kroz neki egzotični, kroz egzotični navačare da li su ovako dal su malo drugačiji, da li su malo smiješni, da li su, da li im nešto fali, ja bi rekao da broječano gledano.
18:06
SPEAKER_01: Blizu to da je skoro isti broj ljudi koji žive izvan Bosni i Hercegovina kao i u Bosni Hercegovina.
18:15
SPEAKER_01: Iako sam, kao što rekao, najveći dio svog života živa u Australiji, imamo ovaj interview u Sarajev, ja sam Sarajev.
18:25
SPEAKER_01: Mi smo se vratili ne samo simbolično ili stalno priseljenje, nego smo prisutni.
18:34
SPEAKER_01: Ne mora se više živjeti samo na jednom mjestu cijelo vrijeme.
18:40
SPEAKER_01: Mi smo ambasadili svoje culture, svoje zemlje.
18:46
SPEAKER_01: Kada kažete u Australiji, Bosna Hercegovina ili Bosnia, nije to više ne abstract.
18:53
SPEAKER_01: Uvijek će se neka nabrojati koga se zna.
19:00
SPEAKER_01: Mi imamo također, o tome sam pisal, vrlo produktivno kulturnu produkciju.
19:08
SPEAKER_01: Mi imamo neke od naših najboljih umjetnika, koji su se postali umjetnici dijaspore.
19:18
SPEAKER_01: Imamo izbjegli to završila u Danesko orvedico, so z ljudi in Njemačku, Ameriku.
19:29
SPEAKER_01: Pa su tam postali umjetnici.
19:31
SPEAKER_01: A sam prije svega pratilje, međutim svim državima.
19:35
SPEAKER_01: Even određenih njemačkih pisaca is sa starišić.
19:40
SPEAKER_01: Vrlo, vrlo popularan, poznato, nagrađivan američki pisac, odnosno bosanski amerikan pisati, ale standard.
19:50
SPEAKER_01: Mi imamo ljude u Švedskoj koji je poznato, pozivamo u češku imamo.
19:56
SPEAKER_01: Nisamo odreli da preživjeli i da stoje tam neko parkiran, aktivno doprinos kulturi pišu na tim jezicima koji su usvojili, koji su im postali prvi jezici, stvaraju i igraju i football, nogomet koji kaže nisam tolila, vidjeli se je vrlo uspješno.
20:19
SPEAKER_01: Da ne govorimo o svim drugim našim uspješnim ljudima koji se odjednom pročuje za njih, a u međuvremenu ne u međuvremenu, nego prošlo je godina i godina u kojem su oni aktivno sebe igradili, stvarali, bili prisutni tamo u tim sredinama i profesionalnim kontekstima da bi onda neka se zadnji saznalo.
20:46
SPEAKER_01: Vrlo je to jedna kažem plodno plodno jedan izvor i talenta i znanja ali i veliki ljubavi za Bosni i Hercegovinu.
20:59
SPEAKER_01: Bosni Hercegovina se voli na konkretne načine, ali isto tako kroz kažem to ponosno isticanje kosmo i kroz svoje uspjehe i kroz svoje prijatelje tamo nove i dijeljenje tog našeg što lijepo, što čini naš identitet i našu domovinu sa našim novim prijateljima, kolegama mojim studentima recimo jačini.
21:28
SPEAKER_00: Profesor Halilović, vraćamo se dijasporu, identitetu i mnogim temama kojim se vi bavite u svojim autorskima.
21:36
SPEAKER_00: Ali da ovdje upoznamo Hariza Halilovića prije nego što je bio profesor, prije nego što je bio doktor, vaš put u dijasporu.
21:46
SPEAKER_01: Pa apsolutno se moj put ne razlikuje od puta većine naših ljudi, pogotovo ili moje generaciji.
21:56
SPEAKER_01: Nikada nisam sebi zamišljao nigdje izvan Da kažem tadašnje zemlje u koje sam rođe bila gosla poslije Bosni Hercegovini, a kamer u neko daleko Australiji, to da me se vrati u neku 85, 6, 8, 9 godinu, kad sam ja bio teenager, da se kaže Australija avantura, mi se be takavista.
22:25
SPEAKER_01: Nažalost mene menečiu studenta u Sarajevu.
22:33
SPEAKER_01: Ja so inače škola so u zwarniku gdje sam proveo prelapid dio swog tenžerskog života.
22:45
SPEAKER_01: 19 godina kasnije do Sarajevo.
22:50
SPEAKER_01: I mean zaticje agresija na Bosni Hercegovinu i sa vrato Sarajevo ovdje, inapilskie dana so prvih 13 da sam bi u Sarajevo, onda sam odtišao zadnjim postojećim vozem na predor gdje jevojka s kojoj se također studirao belač prigrano pa se come vrati.
23:16
SPEAKER_01: Tako da sam ja doskratin da ne u puno detalja, ja sam sreu predorskom ratnom pričom.
23:23
SPEAKER_01: Preživio samo što je što je prido zahvat v 92 godine.
23:29
SPEAKER_01: Da bi iz te predsije ugoteje izšao živ.
23:37
SPEAKER_01: Tada je već postala mogućnost da mnoge zemlje koje su primale naše ljude kao registrirani za točenik logora.
23:49
SPEAKER_01: Međutim, ja nisam želio otičnik.
23:50
SPEAKER_01: Ja sam se želio vrati u osnu.
23:52
SPEAKER_01: Te mogućnosti tada nije bilo.
23:54
SPEAKER_01: Osta sem v Zagrebu ako danas, da sam studiral.
23:58
SPEAKER_01: Opet bila je mogućnost da je im Seattle, da je već bio sponzor, koji mi omogućila da tam studira.
24:08
SPEAKER_01: Amerika 1993 onda sam odlučila da zadržim se u Europi pošto se nije moglo nazad.
24:15
SPEAKER_01: Tako da je bila prva opcija Austrija na neko vremena videm, da Austrija prijazna da kažem odnosno iskustvo, prihvatanja stranaca, Austriji nije bilo absolutno pozitivno.
24:32
SPEAKER_01: To je bilo približno odnos koji je bio usmeni protiv strana varem to južnom dielu Austrije, gdje sam ja prego došao.
24:43
SPEAKER_01: Onda sam otišao u Njemačku u Hamburku, je bilo sasvim drugo iskustvo, vrlo smallin grad.
24:54
SPEAKER_01: Uhamburgu, gdje sam imao positive iskustva.
24:59
SPEAKER_01: Radio sam, obrazoval sam se također z one do tadašnjo, to nam se rodilo djece i onda dolazi prati se jela šta se dešava ti par godina rata strašni stradanja dolazi Severen, 1995.
25:19
SPEAKER_01: S moja familia byla se vrhenci, mnogi su tam završili, pobjeni so.
25:26
SPEAKER_01: Sam povrtak ni so imalo nigdy ni bratya absolutna.
25:30
SPEAKER_01: I miałem rodila small djece ono small djece, onda smo odlučili da odo tam gdje to dije mala budućens, a co ne co Australia što danie od svega in Europa više zgodna se da se to dozvolu da se tako se desenvoja generacija via ideale miroljubivo co existence, nego ideju kosmopolitizma svega drugog pozitivnog je onda se to u mojoj generaci, a rock and generacija završila a gourma v sohnimsam, da to braslo to sta distanci un gada share a marina.
26:17
SPEAKER_01: Dakle, Australia je bila vrlo svjesna.
26:20
SPEAKER_01: Izbor je više reakcija inka odbojnost prema onome što dalje u te priče.
26:28
SPEAKER_01: Naravno, ako god me bježali od sebe u svojoj priče, onda nas prati i ne možemo mi iz svoje priče izići.
26:35
SPEAKER_01: Ali u Australiji samda tako je bilo, odlučio me same, odnosno odlučio da to bude novi početak i da se odlučuje God.
26:48
SPEAKER_01: Ja sam iako da kažem moje roditelja, sprega insistirao da se drži medicine, medicina itd.
26:57
SPEAKER_01: I was a family bliski rođaka koji su već završili medicina, neki se i nažalost spobionisimo.
27:06
SPEAKER_01: U Sarajevo i Sverenci, Rođaci, to curata.
27:12
SPEAKER_01: Nisam se želio više about ničim što sam započinja oreje planovia, onda so to cause, želio saznati više od svijeta.
27:23
SPEAKER_01: Samo odlazica a strali u to poseban kontekst, vrlo šarovny contek, gdje sam upoznao večer ljudi iz raznih zemlja.
27:33
SPEAKER_01: C'est svoje studiranje, ako sam zajubil u antropologija koja je baš izučavala culture, izučavala ljude, izučavala njihov shodne, ja sam sodrešljavala iz učit učenic studio ljudima pacifica, aborizanima, o ljudima iz Afrike in kad sem treba vrati večivački odijo, vrlo sam se fascinirala sem billima iz Sudana.
28:04
SPEAKER_01: Inače antropoloze pisali večer od antropoloških studija se bavila sudenami, recimo pomenom nuer koji sam ja upoznava ubo.
28:14
SPEAKER_01: Radiši, dok som studiral kao socijalni radnik, pa je ministarstva za sveliništva i susrecute.
28:21
SPEAKER_01: Da bi prije mogtorata, jedan od mojih profesora, koji me zaposlio kao svog assistente, me ukolo naružil i rekao da se ja treba baviti bosnom.
28:35
SPEAKER_01: Da je to i etički moja obveza in generacija.
28:41
SPEAKER_01: Not to ljudi izgubljeno i da nema jednostavno da sam ja mogućnost za to, da se bavim bosno da is učenia i da doprinokremo da se doprinos in a bosni u svemu što se odšavali v dijaspore i što je ostalo now, tak je welky rapture, welky cataklizmi.
29:06
SPEAKER_01: Onda je moj prvi da kažem dolazak profesional 2001.
29:14
SPEAKER_01: godine caso in 2003.
29:17
SPEAKER_01: Neka conferencia tako da onda onda sam se ja gledajući neke slične primjere svojih predhodnika iz drugih konteksta vidio sam da to be insider, odnosno pisati u svojoj culturi nije nikakav handicap, nego da to može biti bukala jedna korisna stvar.
29:41
SPEAKER_01: Tako je to započelo i moja prva studija in rad objavljen je bilo mladim ljudima koji su u tom procesu izbjeglišta iz Bosnije do Australije prošlo nekoliko kultura usvojili jezika, obrazovali se i bukalo su već formirali hibridne identitete na neki način.
30:03
SPEAKER_01: I govorili su jezike koje njihovi rote nisu govorili.
30:10
SPEAKER_01: Tako je to krenulo da bi to raslo i kroz istraživačke projekte i kroz predmete koje sam ja formirao na svojim univerzitetima u kojima sam radio.
30:25
SPEAKER_01: I jedan od posebnih da kažem programa koje održava već u 2007.
30:32
SPEAKER_01: godine je program dovođenja studenta iz Australije na studijska putovanja u Bosni hercegovini.
30:40
SPEAKER_01: To kako bih produžio studentiva boravak ovdje najprej to bilo dao sam još jednu europsku zemlju, jedno vrijeme to bila Austrija, da bi od 2014 to postala posala izozemska, odnosno haške institucije.
30:57
SPEAKER_01: Tako kroz dovođen svojih studenata odlaza u haški tribunal, međunarodni krivični sud, međunarodni sud pravde, sada je međunarod komisija za je zala osoba također bazirana u Hagu.
31:11
SPEAKER_01: Kost u tim institucijama inovne posite studenti učenje gledaju odnosno pokušavaju store ideju kako ta međunarodna pravda od oscu, jel svha funkcionira i kako je ta sistem etablirani i postavljen, da bi onda dolaska u dostaje basta kasnije strenci in sela, odnosno bivši tela je zajednica koje su postojala područje više, gdje se povratnici pokušavaju rekonstruirati te zajednice do nekih mogućnosti.
31:50
SPEAKER_01: Vidje koliko da daže međunodna pravda ima utjecaja vrlo lokalne konkretne zajednice.
31:56
SPEAKER_01: Taj program postoji od 2007 započe uz mali prekredi za vrijeme korone, ulaj on continuit teď.
32:04
SPEAKER_01: Nara to zahtjeva uvijek iznova obnavljanje dosta, da bi taj program išao od baš sam nedavno moro ovih dana ponovno naredne dvije godine da prezentira.
32:17
SPEAKER_01: To je posao vrlo, vrlo popularan program.
32:19
SPEAKER_01: Students se ottimaju, ko će se pridružiti.
32:23
SPEAKER_01: Vrlo je eksplozivna lista koja može participirati.
32:28
SPEAKER_01: Tu so motivacijska pisma.
32:30
SPEAKER_01: Ali neki od tih studenta su kasnije odabrali bosno, pa su neki i doktorirali na Bosni.
32:37
SPEAKER_01: To je prilično da kažem drug periodski period u kojem su bivši ti studenti postali su u međuvremenu stručnjaci istraživači Bosni hercegne to se naučila djelat o tome kao što rekao neki doktorirali.
32:53
SPEAKER_01: To je jedna da kažem što sam ponosan i neki doprinos canja biti profesor u dijaspori.
33:03
SPEAKER_01: Znam da moje kolege radi slične stvar iz drugih zemlja, možda na drugi način.
33:09
SPEAKER_01: Druga jest kroz svoj strživački projekt, a dobiti istraživački projekt što moje kolege znaju je prilično prilično prvo je neizvjesnost, velka.
33:23
SPEAKER_01: Konkurencija je strašna.
33:24
SPEAKER_01: Procent uspješnosti, pogotovo što se ide ovako više recimo antropologija da kažem, slijedeća je došla umjetnost niženost antropologija negdje na granici gdje društvena i znanosti prestaju, a postaje umjesno.
33:38
SPEAKER_01: Mi smo tu negdje tako negdje uspješnosti između dva i pol posto do deset posto od prijavljenih projekata.
33:45
SPEAKER_01: Ja sam imao i sreće naravno, ali i projekti koje sam razvijao su bili su vrijedni istraživanja i ocjenama mojih kolega koji su procjenjivali te istraživačkog tijela, odnosno Australian Research Council ili Vijeća za istraživanje državne institucije koja se bavi tim stvarima.
34:10
SPEAKER_01: Tako da sam kroz svoje istraživačke projekte uvijek bih ugradio i doktorsku stipendiju.
34:17
SPEAKER_01: Pa sam trenutka ima petu osobu iz Bosne i Hercegovine koja doktorira na jednom od mojih projekata.
34:24
SPEAKER_01: Ovaj zadnji projekat to je radala u su to stvar, djeca je koje, odšla sa svojim rodiljima, ona je nessi času ništa.
34:32
SPEAKER_01: Na živo iskustvo Bosne, završ je v melbournu več 92.
34:38
SPEAKER_01: godine.
34:40
SPEAKER_01: Sva je tam formirala stvar umjetnica je također.
34:46
SPEAKER_01: A tema je sta umjetnost in da kažem sadašnje stanje v Bosni herci.
34:51
SPEAKER_01: Umetnost na neki način omoguća prevazilaženje, što se zove ratno ili postratno i kako ljudi kroz umetnost in traumu ali otpornost realiziraju i pokazuju tako da ni samo teme puno teške teme, takvi je bilo moj doktorant dr.
35:19
SPEAKER_01: Hasanović je doktorirao na temu se vence in pride.
35:25
SPEAKER_01: Tako da to je gledajući, možda je to ne znam potreba potreba da zadržim i aktivno vezu s domovinom, ali da doprinesem na neki način.
35:39
SPEAKER_01: Mnohi drugi su donijeli novce, investirali su, napravili su neke business over, što je sigurno puno bolje koristi, zaposlili su ljude.
35:50
SPEAKER_01: I pisao sam takim primera gdje su se ljudi vratili, imaju business uspješna, businessman koji je iz Švedski da ne bi bilo reklamero, protože uspješno infeu.
36:04
SPEAKER_01: Vratio se jel ni se vratio na kažem slučajno mjesto gdje je bilo.
36:11
SPEAKER_01: Vratio se upravo tam je mora otići 14-godišnji ječak, to je bella luka.
36:27
SPEAKER_01: Vratili se nisu morali, a to je ta kaže potreba da čovjek prisut inga nešto da, tamo so u završio miesto, da je odtišao.
36:41
SPEAKER_01: Niko se od njih nije pokajo s ljudima s kojima sam pričao.
36:46
SPEAKER_01: Kvalite života koji su ovdje se stvarali, kreirali ili održavaju.
36:52
SPEAKER_01: Se nem uporabiti sa bilo koji drugim mjesto.
36:55
SPEAKER_01: Neki odbih, dok sam radio v studiju, pa nisam vi mogao uganjati jer su non s to bilo nekim drugim mjesta.
37:02
SPEAKER_01: Većina tih mjesta stvar bilo, gdje su oni išli prati neku utakmicu ili na odmor ili tako da.
37:11
SPEAKER_01: Bosnij ima što ponuditi, nikoga koji je došao od mojih kolega iz studenata v Bosni Hercegov, nije rekao kako je onda je to neka vezi zemlja, svi se za ljubili.
37:22
SPEAKER_01: A mi koji smo otišli smo odkrili ovu zemlju zato što smo imali uporediti tam gdje smo bili, što nije absolutno loše, nikko nije završio neko loše mjesto.
37:35
SPEAKER_01: Da li je to u Americi ili u Švedskoj ili Austriji ili Australiji, to su preliva mjesta, prelike gradovi lijepe kulture, uređenje sistem.
37:45
SPEAKER_01: Međutim, ono što mi ovdje u Bosni prepoznamo je uporedvo sa svim tim ljetotama koje smo vidjeli, ali je još uz to skroz naše.
37:58
SPEAKER_01: Tav je onaj osjećaj nekako neuporednim, to se ne može drugim stvarima se od Grand Canona do sjevernog pola, Pacifica, sve sam održao i vidio i sve je to prelipo.
38:11
SPEAKER_01: Ali ja se nigdje ne osjećam tako ispunjenim kao što se osjećam ovdje u Bosni Hercegovini.
38:19
SPEAKER_00: Ovečka malo da ne budete skromni da mi kažete koliko je to knjiga i naučnih radova, da ja ne odaberem onu za koju se kaže da je vaša najznačajnija i koliko je to nagrada za vaše radove.
38:33
SPEAKER_01: Za knjige mogu reći da je nekih pet knjiga, iako sama antropologija je prilično zahtjeva u smislu vremena.
38:43
SPEAKER_01: Dakle, to se radi jednograsko istraživanja, koje je duže vremena pisanja, itede ja bi rekao ono na što sam ja broj.
38:52
SPEAKER_01: Broj od dvadeset doktorata koje sam izveo na akademski salamet, to je upravo cifra.
38:59
SPEAKER_01: To je ono što me čini posebno.
39:01
SPEAKER_01: 20 doktora nauka je kroz moje mentorstvo uz projekte koje sam koncipirao, za većino njihov bezbredio in doktorske stipendije završila doktorati.
39:15
SPEAKER_01: Međutim, neki šest sedam su ljudi iz Bosni i Hercegovine.
39:22
SPEAKER_01: Međutim, iamo tu i iz Novog Zelanda, iz Eritreje, iz Slovačke, iz Češke, iz raznih zemalja, ljudi koji su ključuji jednog doktoranta ovdje u Bosni i Hercegovini također samtirao završuje baš prošle godine.
39:39
SPEAKER_01: A to bih ja istakao.
39:40
SPEAKER_01: A knjige i naučni radovi postoji tamo, oni su dio da kažem, dio posla, ne može se biti ni profesor ni istraživač bez onoga što je na zapadu, sve mjerljivo.
39:55
SPEAKER_01: Dakle, iza svega stoji mašina koja mjeri i koja tjera, iza svega postoji plan i dok je da kažem ostvariti se kao akademski dostići titul profesora jeste to lijepo ovako da kažem statusno.
40:14
SPEAKER_01: Međutim, zato stoji rad koji se nastavlja.
40:17
SPEAKER_01: Dakle, zna se koliko ja radova moram napisati u toku godine akademskih, zna se gdje ih moram objaviti u smislu rangiranja naučnih časopisa.
40:29
SPEAKER_01: Tako da taj da kažem isticanje broja i važnosti, ne bi se time bavio, to postoji tamo tko hoće da zna, može saznati kroz onaj Google Scholar ili kako se to Google znac ili kako se već to prevedeno ovdje.
40:49
SPEAKER_01: Ali ja ono što meni da kažem, na što sam ponosan jesta s tim radio u čitaju i da ja sve gotovo mlade kolege uključujući mlade kolegice i kolege iz generacije koje je spomenuo na početku koji su rođeni, odrastaju, koji me ili kontaktiraju ili na konferencijama priđu i kažu ja vas čitam, ja želim traži savjete.
41:17
SPEAKER_01: Dakle, da to pitanje nije bilo samo srha neke moje akademske promocije, nego da je to živo znanje koje se živo se čita i koristi.
41:28
SPEAKER_01: Dakle, to znanje je tamo, a to znanje jeste u Bosni i Hercegovini u stvarnostima koje naši ljudi žive.
41:38
SPEAKER_01: Antropologija se bavi živim ljudima i živim kulturama, dok arheologija se bavi matnim kulturama.
41:48
SPEAKER_01: Upoznavanje mnogima je bilo upoznavanje sebe od ovih ljudi kao što spomenuo mladu generaciju u akademskoj zajednici koji sada rade magistarske ili doktorske radove.
42:01
SPEAKER_01: I na nižim akademskim razinama se odluče da saznaju nešto o toj dosniji prič svojih roditelja.
42:12
SPEAKER_01: Tako da to je jedna posebna satisfakcija i to je najveća nagrada za mene.
42:19
SPEAKER_01: A bilo je ovih nagrada raznih na kraju to dođe kada se bavite raditi.
42:25
SPEAKER_01: Za neke nisam znali da su recimo izabači, oni rade nominacije, oni nominiraju svoja dela u raznih kategorija.
42:36
SPEAKER_01: Pa ja onda to sa znam, javim nagrada dobili ste za onda tako da.
42:41
SPEAKER_01: Ima nagrada, ali nagrade nisu svrha da kažem, više je taj ono što se upravo i u akademskoj zajednici barem zapada sve više ističe, jest je taj impact utjecaja.
42:56
SPEAKER_01: Ima ono što se može mjeriti, to mi drugi algoritmi tamo gdje se citirao, kako se citiramo, ali ima i ovo živi taj impact, da se radovi koje sam pisao i koje pišem koriste kao obavezna literatura na univerzitetima i od strane studenta i kolega kojima nemam pojma diljem svijeta i da je taj efekt, neki concepti naravno kroz tvoje aka.
43:29
SPEAKER_01: Ne opisujete samo deskriptivno, nego nego se baviti komparativno i analytički.
43:35
SPEAKER_01: U tome se razviju neki novi concepti, tako da je baveći se uglavnom našim temama i neke nove concepte, neke nove metodološke pristupe sam razvio neke hibridne forme metodološke koje uključuju i kreativni pristup uz etnografske, odnosno principe društva.
44:02
SPEAKER_01: Sve je to dio tog akademskog života i ne bi to da kažem posebno isticao to moje kolege i kolegice koji se ovaj znaju kako to izgleda.
44:16
SPEAKER_01: Ali postoje mnogi ljudi koji se ne bave direktno našim temama pa su možda manje vidljivi ovdje u Bosni koji su odlični u svojim stvarima.
44:26
SPEAKER_01: Ja sam svjestan da sam samo jedan od mnogih i srećom, jedan od mnogih.
44:33
SPEAKER_01: Nije bitno imati jednog nešto posebnog ili jednog posebnog.
44:39
SPEAKER_01: Jedna od dokaza ovoga jeste da gdje god odim ja u svijet, ja ne da srećni naše ljudi, a srećem svoje kolege.
44:49
SPEAKER_01: Imam vrhunske prijatelji i kolege koji su profesori etablirani u svojim poljima.
44:59
SPEAKER_01: Od Stockholma do Los Angelesa, St.
45:05
SPEAKER_01: Louisa, Beća.
45:09
SPEAKER_01: Dakle, ti ljudi nisu samo sredsti nekog našeg nekog taxistura svaka čas ljudima koji bilo što radi.
45:17
SPEAKER_01: Međutim, ja se ne osjećam nije stranac ni nekakva neka egzotična vrsta, nekih primerak iz Bosnili ili iz Australije koji dolazi ovdje, nego je to već jedna akademska mreža.
45:42
SPEAKER_01: Mi smo kažemo jako je to sada postoje prirodna ambijent.
45:48
SPEAKER_01: Na početku ja nisam imala, pojavljivali se ljudi tu tam koji bi upoznava.
45:55
SPEAKER_01: Međutim, danas o 30 godina postojanja, mi imamo u svim polima.
46:03
SPEAKER_01: Ja govorimo o svojim i to svojim kolega u društvo in aka, to ne govorim o prirodnim andskim oblastima koliko postoji kolega i koliko so on umrežene možda i bolje od nas.
46:13
SPEAKER_01: Ali profesionalaca u swim oblast on, we vrlo smo sconniu medicinskich profesional sa međutim koji se baved stvarima, who so is the ovoga vremena who is nano nekim technologia ili AI or istraživanim svemira que se bave time disciplinirano i ne kako bi se o tome pričat, because to nove.
46:51
SPEAKER_01: Yeah, we didn't want to show you massive ljudi who seven posl.
48:18
SPEAKER_01: Ne u nekoj egzotično ili pozitivnoj historii migrantskoj, nego i ostaršnosti koja je brutalna.
48:29
SPEAKER_01: To kada čovjek da kaže prezentira ne samo faktografski dokumentarno, nego iz duši i bez uvijanja.
48:40
SPEAKER_01: Uhum otvoren, da cosa so nije to filtrira noje, nego znanje je ono preživljeno.
48:50
SPEAKER_01: Ta autentičnost se sigurno prepozna i to mi je satisfakcija.
49:05
SPEAKER_01: Onda vrlo često posvetit to orientiraju se da se time baven profesionalni.
49:10
SPEAKER_01: Ima so studenti koji radi za organizaciju migracije itede koji su inspiraciju prvi da kažem inicialni ono dobili pushi kroz predavanje predmeta koje se predavaju radio.
49:50
SPEAKER_00: Kultura življenja, identitet, način življenja.
50:00
SPEAKER_00: Sigurno je rezultat istorije.
50:04
SPEAKER_00: Koliko je istija Bosne kompleksna da sve ono što smo što smo danas, bilo da smo otišli iz Bosne i Hercegovine bilo da i tamo i dalje živimo, a možda kao da ne dodanem kasnije kad vi već počinete davati svoj stav, svoju stručnost, koliko se historija može učiti bez politikantstva.
50:29
SPEAKER_01: U nekoj europskoj tradiciji historija, neka prošlost koja je zatvorena samo izučavanje predmeta historije kroz školovanje obavezno znamo.
50:41
SPEAKER_01: Ja još uvijek znam datume, bitki, nekakvih znam imena, fakte.
50:49
SPEAKER_01: Hoću reći bilo da neki još uvijek je ova, to je europska tradicija, neki da kažem pozitivistički pristup gdje se kao ono izlista linearno predstavlja kako historija i šta je historija na kraju, šta je znčna historija.
51:04
SPEAKER_01: Kroz svoje studije u Australiji i kroz svoj posao sviđala mi se recimo ideja concept history of the present, historija sadašnjosti, gdje historija nije nešto završeno.
51:20
SPEAKER_01: Kroz upoznavanje velikih misla dvadeset stoljeća prije svega, kao što je recimo Michel Foucault, francuski filozof.
51:34
SPEAKER_01: Upoznao sam se također s koncept popular history.
51:40
SPEAKER_01: To je sada prvenstveno popularna, a nije to samo popularna u smislu nešto što je poznato ili što je i nego historija koja nije oficijalna, historija koja je da kažem koju narodi žive, koja je manje formalna, koja je možda manje i priznata.
51:59
SPEAKER_01: Dakle, historija sama po sebi kao pojam i kao oblast za izučavanja nije vrlo teško za definirati i svakako nije ono što je ukoričeno u neku knjigu ili nešto što se izučava u školama ili određenim razredima.
52:24
SPEAKER_01: Niti je historija opet fiksna, čak onako je opisana, ima se.
52:29
SPEAKER_01: Ne govorim ovdje o pristupima koji su ne znam historijski revizionizam jer bi se neke etablirane činjenice pokušavaju iskriviti.
52:39
SPEAKER_01: Međutim, kroz kažem upoznavanje Bosne Hercegovine i svih tih lijepih posebnosti za men je bilo jedno otkrivenje još uvijek je.
52:54
SPEAKER_01: Recimo mnogi nas fasciniralo je i prije, mi smo mi prvi i naš najveći pesnik barem 20.
53:07
SPEAKER_01: weje, neki su doživjeli i ta period kao što je nedavno previnu i Sidran, ali makizda je inspiranost stecima, našom prošlo.
53:18
SPEAKER_01: Ali u lokalnom kontekstu on je živio u stucu, koji je mnogi drugi dijela, uključuju uključujući moj zvečaje koji je u podrednu, dakle tamo su stepci u objama kuća i poslovi su vrlo, vrlo da kažem lokalni odnos prema stecima i lokalna interpretacija i priče i poštovanja i vjerovanja i sujeverja i zašto nešto.
53:52
SPEAKER_01: Dakle kosmologija lokalna vjerovanja ako ti stečaka.
53:56
SPEAKER_01: I to me fasciniralo i izučavao sam i kako kroz pisane radove tako i kroz poziju i kroz umjetnost druge i kroz terenski rad, uključujući i tu historiju.
54:16
SPEAKER_01: Bosne i Hercegovina nažalost, historija nije bila da kažem uvijek na strane Bosne i Hercovine on kada gledamo sada te ovaj radite ona invazija u jednom trenutku to najzapadnija provincija jedne imperije da bi u jednom trenutku postala najistočnija provincija neke druge imperije, pa se to znalo govorio nešto između.
54:42
SPEAKER_01: Mislim da to između stvari, ne znam, mi ni tamo ni ovama.
54:47
SPEAKER_01: Ali opet se vratim da to jest i tamo i ovamo i ta i geografska i historijska pozicija Bosne Hercegovina je učinila posebno zemlju, posebnom smislu i kultura, i priča, i bogatstva svih vrsta, od bogatstva običaja do bogatstva hrane i mentaliteta.
55:16
SPEAKER_01: Ja sam prepoznavao sam ono što je ovdje mentalitet ili kulturne prakse koje postoje u tradiciji Bosne Hercegovine prepoznavao sam u sasvim drugim kulturama način na koji se pošto se antropologija bavila tim da kažem tim obličnostima ili svakodnevšću, način na koji se v Bosni i Hercegovini daju pokloni i kako se primaju.
55:45
SPEAKER_01: Ta je reciprocitet koji postoji i koji je univerzalni.
55:48
SPEAKER_01: Poklon se daju ljudi uvijek se daju daju pokloni, ljudi pokloni jedna druga.
55:53
SPEAKER_01: Međutim, taj odnos.
55:55
SPEAKER_01: Rimo na zapadu kad dobite poklon, odmah se to očekuje da vi to raspravi, odviješ sam želio ovaj pa ci pa neka ste mi to kupili na što kako se pokazalo da je to, da smo zahvalni.
56:08
SPEAKER_01: U Bosans Hrcov je kulturi to je bilo nešto najnekulturnije odmah otvorila da vidiš da sam je dania.
56:15
SPEAKER_01: Japanicu, recimo, potpunisti po pitanju davanja i primanja poklona kao mi Japanci.
56:22
SPEAKER_01: U Japanci također diskriptan.
56:24
SPEAKER_01: Poklon je manje bitan.
56:25
SPEAKER_01: Čovjek je bitan, onaj koji je došao u vrijeme koji je ista, neka sitnica itko to.
56:32
SPEAKER_01: Nikada Japanac neće odmah otvara biti poklon, ali će se zahvaliti također i kod nas.
56:39
SPEAKER_01: Volo tu ima spuštanje vrijednosti poklona koji ide obavezan je u sposob, ali se njegova važnost ne ističe, to se jedni od imaš baš sam to želi odoje.
56:56
SPEAKER_01: Neka sitnica, tako da poznavanje, izučavanje drugih kultura.
57:03
SPEAKER_01: Uvijek gledamo mi iz nekako komparativno, svjesni nesvjesno kako je to u našoj kulturi.
57:08
SPEAKER_01: Onda prepoznamo da u stvari neke vrijednosti kulturne prakse ili način života naših ljudi u Bosni Hercegovini je vrlo slična sasvim drugim kulturama na drugim mjestima.
57:27
SPEAKER_01: Ili ne znam is umine, sada ne bude samo Japan, it's not u Japan, recimo di severan polar.
57:37
SPEAKER_01: I zova se čak restorane, hotel.
57:43
SPEAKER_01: Characters, conference unstood who are in a several poll.
57:57
SPEAKER_01: Do you ostat be zuvado se tambi?
58:09
SPEAKER_01: Obrigada, neki that kažem da se vrati na to historijskon a sije v Bosni Herzegovina.
58:18
SPEAKER_01: One što de svaki dio Bosne Hercegovine ima posebnosti, ima svoje priče.
58:26
SPEAKER_01: Ja sam upoznao u poslije, upravo se sprejama sutra zazy.
58:31
SPEAKER_01: Sazin sam ja upoznao nedavno da tako pa'sem gdje je.
58:35
SPEAKER_01: Ali i taj mentalitet i neke kulturne posebnosti in historijski kontekst tog dijela Bosne Hercegovine je drugačije, ima svoje posebnosti formirala je, odnosno postava je dio lokalne culture koje ljudi živi.
58:52
SPEAKER_01: Da nas spominjem sve posebnosti elpote Hercegovine koja je također za mene bila područja koje sam upoznao odrasla osoba u periodu nakon reći nakon dvije leto 900 drugi.
59:12
SPEAKER_01: Sa svojom historijom je jako bitna zato što pruža nam da kažem taj širi i vremenski kontekst u kojem smo mi imamo jedan jednu kratko putanje koju ćemo prijeći, ali koji su drugi započeli naravno koji će drugi nastati.
59:33
SPEAKER_01: Tako da kažem dio historije biti postojati, biti aktivan dio te historije ne samo sa maksimalno fokusiranošću na ono što se dešava, nego s svjesnošću da je ono gdje smo mi sada ostvari rezultati onih prije nas, a da mi ovo ostavljamo iza sebe onima što su tu ili što dolazi za nama.
59:58
SPEAKER_01: I naravno ovaj cilj jeste da ne bude sad ploskolo da ono što mi ostavljamo da u svakom slučaju bolje ili barem onako kako smo zatekli, a ni u svakom slučaju gore.
1:00:10
SPEAKER_01: To je ta generacijska obaveza koju mi profesor Ron Adams uputio kada mi je rekao da se moramo baviti Bosni i Hercegovom.
1:00:18
SPEAKER_01: Iako se ja nisam isključivo samo bavio Bosnor, niti bavim samo Bosni Hercegov.
1:00:21
SPEAKER_01: Imam ja svoja antropološka istraživanja u Pacificu, na otoku tana gdje su stereotipo bielom antropologu in tam putem participantima ljudima koji istraživamo u te njihovim localnim sredinama.
1:00:40
SPEAKER_01: Ali je jako bitno i ta generacijska odgovornost prema historii, prema sadašnjost.
1:00:59
SPEAKER_01: Milenima iza nas i siguran sameći umilenima ispred nas.
1:01:04
SPEAKER_00: A možemo li isbić politiziranje historije to se dešava unutar Bosni i Hercegovine constant.
1:01:11
SPEAKER_01: Politika je prisutna u svemu u svakodnevi, a ljudi politiziranje i politikanstvo naravno ima drugo značenje.
1:01:24
SPEAKER_01: Fenomeni odnosno na samu politiku.
1:01:27
SPEAKER_01: Politika umije vojne, a ne ovaj creiranja konflikt and polarizacije.
1:01:36
SPEAKER_01: Historia nažalost, historia nije historia sama que creira conflict.
1:01:51
SPEAKER_01: Vido se pogrešno s time sam se bavio tam je vrlo izričito pisala, proto je rat u Bosni Hercegovini by genocid rezultat više stoletnog mržnje in nasilja u Bosni Hercegovini.
1:02:13
SPEAKER_01: Dakle that ancian hatred teises je absolutno jedna podmet.
1:02:19
SPEAKER_01: Ja ne smatram moje jobba mi sjedi da ne postoji ta teza premordialne, neke trajne tradicionalne mržnje ovdje ne postoji.
1:02:34
SPEAKER_01: Postoje upravo superna postoji da v Bosni Hercegovini a continuated razlista, to jest jedna integracija te različitosti da mi u stvari živimo i živjemo svoj ideal onoga koji se danas promovira za Europsku uniju, unity in diversity.
1:02:54
SPEAKER_01: Nikko od nas nije živio pored nekoga nego je živio sad sa svojim susjedima, mišljen u školu z jednostav, znali smo i još uvijek znamo šta su praznici raznih visnih denominacija.
1:03:14
SPEAKER_01: Ali politikanstvo i politiziranje historije je postoje.
1:03:20
SPEAKER_01: To je una formalna historija, to je ona historija koju kontroliraju institucije initi politički sistemi.
1:03:28
SPEAKER_01: Nažalost, to ga jako puno ima vidim ju dnevnim vestima kako dolazak lidera susjedne zemlje u Bosni Hercegovini od jednom se koristi kako bi se preturala nekakva teza o postojanju ili domina, ili da kažem primarno važne neke historie ili culture ili kulturne historie odnosno na drugo, što je to što je politizirano, politikanstvo i zlotan.
1:04:04
SPEAKER_01: U smislu formalne historije mi imamo ovdje približno situaciju gdje generacije koje su nakon 95.
1:04:13
SPEAKER_01: odrasta u nekom svijetu gdje se događa ili fakti, fan utvrđeni fakti.
1:04:24
SPEAKER_01: Ili presentiraju na različite načine ili se izbjegava presentiranje tih fakata.
1:04:31
SPEAKER_01: Moji studenti u Australiji izučavaju stvari vezane za Bosni Hercegovinu ponekad na puno direktni, slobodni, otvoreni način.
1:04:43
SPEAKER_01: Ako se to radi u Bosni hercegovini.
1:04:46
SPEAKER_01: Postoje postoje studiato, postoje knjiže, postoje arhi, postoje ukoliko se march određenje.
1:04:54
SPEAKER_01: Ne smije biti ograničena događa ali datum kratje periodu nego postoji da širi context, zaključio bić, Foucault in njegovu tezu da postoje ili te narodne historie, historije ljudi, historija masa koje nisu, nemaju nekada svoje spomenike, nemaju svoje institucije, ali postoje postoje kao sjećanje, živi narativ, živi priče koji nestaju sa umiranjem jedne generacije, nego postoje kao takve.
1:05:41
SPEAKER_01: Ne znam da li sam odgovorio na vaše pitanje i da li je moguće odgovoriti na vaše pitanje.
1:05:45
SPEAKER_01: Da, slažem se, postoji politiziranje, ali ne treba se naučno baviti samo time.
1:05:53
SPEAKER_01: Gubiti vrijeme ono što je utvrđeno, što postoji i što je dokazano nego.
1:06:00
SPEAKER_01: Uvijek treba barem mi u akademsku zajednic, to nam je misija da kreiramo novo znanje.
1:06:07
SPEAKER_01: To može biti vrlo, vrlo da kažem malo relativno gledajući malo znanja, ali treba biti novo.
1:06:14
SPEAKER_01: Naravno, znanje ne dolazi ni od kuda, da dolazi ili s terena ili dolazi na osnov postojeći znanja.
1:06:22
SPEAKER_01: Ali doprin, umjesto recikliranja i bavljenja se, bavljenja dnevnom politikom i korigiranja samo onoga što neko pokušava podmetnuti, u tome se gubi vrijeme.
1:06:37
SPEAKER_01: Nažalost, u Bosni Hercegov to vrijeme se puno izgubilo ne samo u da kažem u akademskoj zajednici, ako se izgubilo i u mnogim drugim društvenim procesima gdje bi se ako se kreća da se reciklira neki narativ, da se nešto ispravlja.
1:06:55
SPEAKER_01: Postoje postoji institucionalni okvir u kojima se neke stvari završavaju i se dalje.
1:07:04
SPEAKER_01: Ja mislim da je to politiziranje instrumentaliziranje in historije in nekih drugih tema kako bi se kako bi neki od tih elita zadržali sebi na vlasti prije svega, ako ima korist od toga.
1:07:20
SPEAKER_01: Ali isto tako može biti vrlo svjestan program kako bi se zastavio, napredak napredak ovog društva i ove države.
1:07:32
SPEAKER_01: I meni je vrlo porazno da se apsolut još uvijek govori o Bosni Hercegovini kao postratno društvo, 30 godina, preko 30 godina nakon završetka rata, ako je rekao, cijela generacija odraslih ljudi koji mnogi od njih imaju svoju djece, da je rodzina i živi u to period.
1:07:54
SPEAKER_01: Dakle, nešto što je postkonfliktno treba biti prehaziđeno.
1:07:59
SPEAKER_01: Međutim, samo držanje i kreiranje tog narativa of postconflictom, to je već nešto od kohti te politički elitelite imaju koristi.
1:08:15
SPEAKER_01: Kada neko kaže da Sarajevo nije ovako, ni onako Sarajevo jest bolje nego što je bilo.
1:08:21
SPEAKER_01: Izgrađeno je, modernizirano je, lijepo je.
1:08:25
SPEAKER_01: Ja nemam razlike kada ovdje popiti kafu bečunu ili u Sarajevu.
1:08:33
SPEAKER_01: Poslužuje me opet, Konobar nedavno u jednom ovdje restoranu je iz Filipina.
1:08:43
SPEAKER_01: Konobar iz Nepa.
1:08:44
SPEAKER_01: Dakle, ta globalizacija se dešava ovdje, ali na FIN način, normalan način.
1:08:48
SPEAKER_01: Ne možete vi otići iz Bosne, Njemačku ili Ameriku a da ovdje neko ne dođe.
1:08:53
SPEAKER_01: Ili nešto smatrate to negativnim.
1:08:55
SPEAKER_01: Na kraju potreba je, vidimo da je potreba za radnom snagom nema SOG.
1:09:01
SPEAKER_01: Jedno odlaze, drugo odlaze, vraća.
1:09:03
SPEAKER_01: Mi smo dio globalnog svijeta sadašnjosti.
1:09:07
SPEAKER_01: Mi nismo nikako neko post konfliktno zatvoreno društvo, mi nismo Sjeverna Koreja, mi nismo bruni, mi smo jedno vrlo, vrlo otvoreno društvo, vrlo napredno, vrlo moderno društvo.
1:09:21
SPEAKER_01: Sve što imamo, ja imamo ovdje u proizvoda koje želim kupiti, od ukusa koje želim osjetiti do tehnologije koja omogućava jedu konverzaciju i to živi.
1:09:36
SPEAKER_01: Ta generacija ne postoji razlika.
1:09:38
SPEAKER_01: Moja generacija koja odrasla u 80.
1:09:41
SPEAKER_01: i 70.
1:09:42
SPEAKER_01: godinama pa sigurno je bilo razlike.
1:09:44
SPEAKER_01: Neke stvari smo gledali u tim filmovima pa smo se divili kako je to bevery Hills.
1:09:50
SPEAKER_01: Međutim, današnja generacija koja odrasta u Bosni Hercegovini apsolutno da kažem praktici sve globalne tokove i ima dostupnost svim onom što čini popularnu kulturu i što čini umjetnost, ali ono u svakodnevnicu od informacija do nekih posebnosti i može biti dio ustvari tih globalnih trendova, aktivno kroz kroz ideologiju.
1:10:19
SPEAKER_01: Postconflictno ja bi to išao da se prestane koristiti jer ima malo postoji svrsi ishodnost koja se svjesno koristi od tih nekih elita koji bi želi Bosni Hercegovina da zadrži u tom nekom postconfliktnom statusu anda.
1:10:42
SPEAKER_01: Gradovi Bosni Hercegovine su dio prije svega regionalnog područja europskog, ali po mnogo chemu i svjetskog i ja ne vidim razlike.
1:10:55
SPEAKER_01: A bio sam i vrlo često in zemljama koje su jako daleko nikada neće biti dio globalnih process na način that is Bosnia Hercovina Pacific, gdje je to vrijeme sporije anda nikada neće dostać orbit that shroniziran kako su Bosnia Hercegovine.
1:11:28
SPEAKER_01: So I'm preached by Sena to study in the university, ako se on predavia ako si dirò, but će vidjeti on hoćeš, kaže some.
1:11:44
SPEAKER_01: It tako je bilo kako ti možeš ovako kad god hoćeš da izvješće, pa can's super ti.
1:11:53
SPEAKER_01: Parku, nedosto je ljudi.
1:11:56
SPEAKER_01: Mi smo u Melbourne koji je blizu šest milijuna stanovnika nakon centru grada, mase ljudi idu, kaže pa vidiš koliko ljudi ima.
1:12:05
SPEAKER_01: Pa kažem ali sina ja ovdje, ove ljude, nikog ne zna, ja znamo ovog dozvolu što ide.
1:12:11
SPEAKER_01: Ide odozum, vaš sido je novinar kao i vi, znamo ga s televizija, kaže da, ja njega znam ali njega znam s televizija, on je novinar tvoje njegove problemu.
1:12:24
SPEAKER_01: Meni nedostaju ljudi, iako ja imam jako dobrih prijatelja, kolega koje volim s kojima se družim, imam studenata koji također i poštujem koji sudio mogu mogli, imam familiju i tak.
1:12:42
SPEAKER_01: Ali ona ona neposrednost.
1:12:48
SPEAKER_01: Ja kad okrise sam sraju, ja ne moram organizirati nikakve nikoga kuga će vidjeti.
1:12:53
SPEAKER_01: Ja ću iztići ja ću vidjeti barem ne znam deset.
1:12:56
SPEAKER_01: To stvarno to su ljudi novi.
1:12:58
SPEAKER_01: Mi to ljudi iz moje dalike prošlosti.
1:13:00
SPEAKER_01: To su ljudi koji sam ja upoznavao u ovim godinama posljedica vrlo malo nekoliko njima koji su otprida.
1:13:08
SPEAKER_01: I to su divni ljudi.
1:13:11
SPEAKER_01: Potovo ljudi da kažem s kojima dijelimo tu generacijsku bliskost i ta iskustva.
1:13:20
SPEAKER_01: Ja ovdje uživam u susretima s tim ljudima u toj neposrednosti bez planiranja večera susjeda kafa koji je nažalost u Australiji je nemoguće spontano nešto da se desi.
1:13:42
SPEAKER_01: Doje se non-stop život dešava spontanno i taj socijalni život se dešava.
1:13:48
SPEAKER_01: Tako da nedostajem to, nedostaje mi ljudi, nedostaje mi zvučni background mog jezika, nedostaje mi neki mirisi, ali to je, kažem ja to vrlo često, opet svoj posao sam uspio stvariti da vrlo često nadomislim svojim dolostima što češće ovdje i što duži u Bosni Hercegov Nedostaju mi boje također.
1:14:23
SPEAKER_01: U Australiji nemaju, prvo druga je hemisfera.
1:14:28
SPEAKER_01: Sara je tamo zima ove leto.
1:14:32
SPEAKER_01: Melbour Victoria još i da kažem postoji neka ideja godišnjih doba.
1:14:37
SPEAKER_01: Međutim, to niso godišnja doba da se jasno zna da je sada protjeće, da je sve uzelo, procjetalo, da je sada jesje, sve je žuto, pa da je zima došla da je sneg.
1:14:52
SPEAKER_01: Ne dostavu godišnja doba.
1:14:54
SPEAKER_01: U Melbourne snijeg nije pao.
1:14:59
SPEAKER_01: Da bit temperatura pet, zna biti minula neka negdje.
1:15:03
SPEAKER_01: Ali nema boje se drugačije.
1:15:07
SPEAKER_01: Boja drveća, priroda je.
1:15:16
SPEAKER_00: Bezobra da Australcima, ja sam zaključila da je pomalo divlja zemlja u svakom smislu riječi.
1:15:22
SPEAKER_00: Od florido faune.
1:15:23
SPEAKER_00: Bar moj posjeta 2009 je bila ovo djeluje kao kontinent za eksperimente.
1:15:29
SPEAKER_00: I životinje i priroda je drugačija.
1:15:32
SPEAKER_01: Bar sam jedna tako doživjela Australiju kad sam bila u posjetu Melbourne, Sydney i u Gold Coast u adela pa ima, ali ja to vidim opet naravno kroz toliko boravka u Australiji.
1:15:47
SPEAKER_01: I kao ljepoću.
1:15:50
SPEAKER_01: Imate vrlo, vrlo unikatan i fluru i faunu, ali drugačije od onoga kako sam ja jel odrastao i kako sam miris osjećao i kako sam doživio zimu i kako se ta godišnja doba nekako bitna u životu da se zna kako vrijeme prolazi.
1:16:07
SPEAKER_01: Ali s jedne strane, Australija je ogroman kontinent i ima tu unutrašnjost koja jesti divlja i posebna i egzotična i opasna.
1:16:19
SPEAKER_01: Međutim, također imam te globalne gradove.
1:16:22
SPEAKER_01: Melbourne ima stanovnika skoro kod dvije Bosni, jedan grad u Australiji.
1:16:27
SPEAKER_01: Sydney ima još do milijun više stanovnika.
1:16:30
SPEAKER_01: Dakle, imamo ogromne gradove kao što su Melpa, kao što su Sydney, pa i Adelaide, Brisbane, Pert, ali oni su oko.
1:16:40
SPEAKER_01: Ja Australiju jako volim, ljudi su posebno dobri upravo da kažem zbog te šarolikosti.
1:16:52
SPEAKER_01: Ofikna politika multikulturalizma.
1:16:56
SPEAKER_01: Ali opet je to ne znam gdje ima jedan dio mene ili više dijelova, ali nije nisam 100 posto ja se osjećam 100 posto ono što jesam odnosno da mogu da se osjetim i sa prirodom i sa geografijom i sa kulturom jezikom i svim drugima.
1:17:18
SPEAKER_01: O čemu vas je Australija naučila da možda Bosna nije ili pa ne znam recimo koliko god je naša hrana dobra, ono ali ja sam taj neki obzirom da volim i kuhati.
1:17:33
SPEAKER_01: Mnogih stvari sam ja preuzeo u Australiji, neka neke fuzije.
1:17:37
SPEAKER_01: Ja čak i ovdje kuham nešto što je ona ima, ne znam, bosanske stvari, ali opet australska.
1:17:47
SPEAKER_01: Australija bi također naučila radnoj disciplini i da radna prestaje sa radnim vremenom, pet sati ili tako dalje.
1:18:00
SPEAKER_01: Da je Australija jako mislim zemlja među sedem najvizsional zemlja svijeta, ekonomija, ali zato ga stoji ta produktivnost i rezultat vrlo ozbiljno od pristupanja rad.
1:18:13
SPEAKER_01: Sjećam se tih nekih šokova da kažem na početku s prvih mjesecima, kada sam vidio neka djeca malo djece kako is, ne znam peti osnovne se caso mi na plaću radi.
1:18:27
SPEAKER_01: Ja se to od nas nešto me provoclo to iskorištavanje djece, to je ne u redu.
1:18:37
SPEAKER_01: Ulačenje djece ve system, nije ulačio capitalistički system sam.
1:18:42
SPEAKER_01: Tu je ta system, ne može se ispeć.
1:18:45
SPEAKER_01: Nego iz stvaranje tih navika i također krianje i samopouzdanosti kod djece i mladih ljudi, ali i osjećaja da su dio društva, da imaju neku nesamostalnost, imaju neke nestavan.
1:19:04
SPEAKER_01: Tako je da se može biti vrlo opušten ali također i da mnoge stvari.
1:19:11
SPEAKER_01: Ne mora se odglada k neki formalno, vrlo formalan način.
1:19:16
SPEAKER_01: Komikacija je vrlo neposredna u strijanju.
1:19:18
SPEAKER_01: Prvo engleski jezik nema ovaj persiranje.
1:19:22
SPEAKER_01: Međutim, tosse ja sjećam kad sam počel studirati, nije ni profesor po prezimenu, nije čak ni po imenu, nego po nadivu.
1:19:31
SPEAKER_01: Pa nije profesor Robert Oc, je ustvari samo rob.
1:19:36
SPEAKER_01: Nije ni profesor.
1:19:40
SPEAKER_01: Robert, to nije, to je samo onaj, to mu je paso ine.
1:19:44
SPEAKER_01: Ovaj taplina ljudska je zaista ovaj australski kvalitet, kulturni qualitet, i možda to ima naravno drugačije proces naseljavanja i kolonizacije australija isa u nekih drugih zemalja.
1:20:05
SPEAKER_01: Tako da je možda ta neposrednost rezultati te kažem kulturne evolucije.
1:20:12
SPEAKER_01: S druge strane, tamo također mnoge stvari, ako je to uzbiljna država, ne postoji, ne postoji lična karta, nikada vas policija ne može izustati, da vam traži više dokumente.
1:20:24
SPEAKER_01: To ne postoji koliko ima neki prijestup, neki razlog, tada će se eventualno biti.
1:20:30
SPEAKER_01: Da ne postoji ovih ganjanje papira, to sam čak spominjao nekim radovima, chasing the papers u Bosni.
1:20:42
SPEAKER_01: To je te šalteri ne postoje, ne postoje redovi za ne znam, bilo koji dokument.
1:20:51
SPEAKER_01: Vrlo je to opušteno i vrlo je Australija također jako brzala u adoptiranju tehnologija.
1:21:02
SPEAKER_01: Ja sam otišao iz Europe in 1990 deset godina.
1:21:08
SPEAKER_01: Na Australiju izradio sam koliko su bili tehnološki ispad, koliko su bili komputerizirano bilo.
1:21:16
SPEAKER_01: To se nastavilo u svakom segmentu.
1:21:19
SPEAKER_01: Dlazak u Australiju na drum, u godinama tu ne postoji ni pasarka kontrola, ništa vi stani is pred kamera on a uslukar.
1:21:27
SPEAKER_01: Sada vidim da je to u nekim drugim zemljama počinje.
1:21:31
SPEAKER_01: To je već u Australiji barem deset godina tako.
1:21:34
SPEAKER_01: Australija je uređena, opuštena, zna biti dosadna, ali u svakom slučaju vrlo, vrlo da kažem napredno kapitalističko društvo koje ima te svoje forme i otuđenosti tako da se ne mogu spontano vidjeti sa najmanji prijateljima dok se nas dogovorimo.
1:21:52
SPEAKER_01: Sama ta veliko prostanstvo, ne samo kontinenta i gradova.
1:21:59
SPEAKER_01: Možete živjeti u istom gradu, međutim barem ste 30 km daleko.
1:22:04
SPEAKER_01: Perimetar grada je 150 kilometara.
1:22:08
SPEAKER_01: Tako da imate, živite u gradu s nekim tko živi, ne znam, nije ja tamo kod Maglaja isto usaraj.
1:22:16
SPEAKER_00: Tako da je spontana kafa nemoguća.
1:22:18
SPEAKER_01: Nemoguće.
1:22:19
SPEAKER_01: Tako da, ali nedakom slučaju nisam odnosno prošao sam faze kada mi se bilo negativno.
1:22:25
SPEAKER_01: Ne kada imate u tom migracijskom procesu gdje je prvo se kao sve kao medianie mjesec, sve vam se sviđa.
1:22:32
SPEAKER_01: Pa onda sve vam se ne sviđa, određujete.
1:22:35
SPEAKER_01: Pa onda na kraju počinjete se nalaziti u tome i da jednom shvatite co stvari preuzeli tih nekih i načina ponašanja i način života, red koji odgovara tako da iako simu ispod svoje kuće i mislim da je to u redu, ne znam.
1:23:01
SPEAKER_01: Bilo mi to prilično da kažem bužko ca sam tek došao pa svako neku trau regione.
1:23:09
SPEAKER_01: Al to na neke stvari postanemo i vama smako ne primijetite, a s druge strane to nije samo da kažem iskustvo naše dijaspore nego iskustvo svakog migranta da ta i ovdje ili ni ovdje nekako se mijenja u odnosu na.
1:23:36
SPEAKER_01: Simo vidio sam i na starenje naprimjer naših ljudi.
1:23:38
SPEAKER_01: Pored ovih mlade generacije ima ona koja odlazi ili koja je ostala.
1:23:43
SPEAKER_01: Vidio sam jako puno usamljenosti te generacije.
1:23:47
SPEAKER_01: V Sant Luis imate ovaj starački dom koji nije specifičan za naše ljude.
1:23:52
SPEAKER_01: Međutim, većina ljudi su tu koji su naši to nisu uvijek puno stari ljudi.
1:23:59
SPEAKER_01: Oni bi u Bosni Hercegovini drugačije živjeli.
1:24:03
SPEAKER_01: Postoje neki opšilo, postoje od neko igranje, šah je postoje ali tamo nema toga.
1:24:11
SPEAKER_01: Mlađa generacija mora da radi, njihova djeca, ukoliko ostanu bez bratnog partnera.
1:24:19
SPEAKER_01: Nekako jedina mogućnost je to da kažem parkiranje u ta mjesta i tu se osjetuje puno, puno slače, puno nostalgia.
1:24:29
SPEAKER_01: S neke strane to ga strah, stara ina to jine.
1:24:33
SPEAKER_00: You didn't profess a doctora Harris Khalilovića kao pensionera u Bosni or Australia.
1:24:40
SPEAKER_01: Ne postoji penzija.
1:24:42
SPEAKER_01: Možete vrati dokle godete nabacati, napravit voy a bit to you.
1:24:49
SPEAKER_01: Ja sebi ne želim vidjeti kao pensionera, nego želim se vratiti bukno i tome i plan na come konkretno radi, nije samo neka fanzija.
1:25:02
SPEAKER_01: Dok sam dio dio tog da kažem produktivnog radnog vijeka još imam, ovdje u se to ograničeno na nekih 65 godina, da se još vrati da kažem za mladosti iako je ta mladost najvećim dijelom iza, da se vrati ne kao pensionir, nego da se vratim dok još mogu nešto aktivno doprinijeti.
1:25:30
SPEAKER_01: Tako da, iako sam ja ovdje gostajući profesor na jednom, doktorskom programu globalnih studija i godinama doprinosim, radi ovdje, držim predavanja svoje studenti u Saraju.
1:25:50
SPEAKER_01: Plan mi je da se bukno da Bosna postane stalna, a Australija povremena destinacija, odnosno promijenim taj odnos da Bosna bude ono što je s time.
1:26:04
SPEAKER_01: Ja se javljam iz svoga stana u Sarajevu imam ovdje.
1:26:10
SPEAKER_01: Nisam gost usputni, nego ja sam trenutno je i Australija i Bosni Hercegovina, ali plan je taj da bude Bosna Hercegovina pa ponekad i Australija.
1:26:24
SPEAKER_01: Da se to nekako kažem iskoristi simbol bumeranga Australskog, da se ono što je odan odčko da se na kraju vrati tamo odakle posla.
1:26:40
SPEAKER_00: I na kraju da zaključujemo jel smatrate da je dijaspora najveći resurs Bosni i Hercegovine.
1:26:46
SPEAKER_01: Pa ovako ja bih rekao da je pitanje da opet ne bi išao u komparativno jer to rekao ako nas dijeli ili ili je ne znam.
1:26:58
SPEAKER_01: Ja kažem da je narod ljudi u Bosniha su neodvojivi od svoje dijaspore i u ovoj generaciji u budućim generacijama.
1:27:10
SPEAKER_01: Mi imamo i fenomen globalnih familija, dakle gdje evo ja imam svoje gdje imam, ili evo tako kažem moj sin koji je rođen u Njemačkoj, živi u Australiji, ima svoje rođake i rodice od Švedske, Njemačke, Amerike, Bosne i Hercegov Dakle, imamo fenomen gdje se iz jedne familije imamo globalnu familiju.
1:27:36
SPEAKER_01: Nije to da se može napraviti da kažem jasna crta između onih koji su tamo i onih koji su ovdje.
1:27:43
SPEAKER_01: Ali dijaspora jeste veliki resurs, najlojalniji posjetitelji turisti, navijači, ambasadori kulturni, svaki drugi u Bosni i Hercegovini su naši Ali naši ljudi, oni stereotipi o dijasporcima koji ne znam su nešto ne izinteresirani za Bosnu jer gledaju Bosnu ne znam.
1:28:12
SPEAKER_01: Mi nismo bili spremni kao država kao da nismo znali da ćemo imati ovakvu dijasporu.
1:28:20
SPEAKER_01: Dakle, on je ona stihijski kreirana.
1:28:24
SPEAKER_01: S tim nismo, nemamo historijsko iskustvo koje dok neke druge kulture i države imaju.
1:28:32
SPEAKER_01: Da je to ne samo resurs, nego da je to stvarnost neke države, nekih identiteta formirana odnosno na dijasporu.
1:28:42
SPEAKER_01: Njemačka recimo država je odmah nakon kolapsa Sovjetskog saveza, imala aktivan program vraćanja svojih sunarodnaka iz raznih dijela Sovjetskog saveza.
1:28:58
SPEAKER_01: Ti sunarodnjaci u stvari su bili neka pita boga koja generacija, nisu imali aktivno živjeli u kulturu, dakle nisu poznamo recimo jezik.
1:29:14
SPEAKER_01: Ali taj outsidla program je postojao da se oni omogući da se rad pa su došli iz Rumunije pa imamo recimo Hrtha Mila koja je isateljica njemačkog jezika koja je iz Rumunije, iz Rumunski.
1:29:29
SPEAKER_01: Imamo s druge strane programe gdje se ljudima koji žive u dijaspori, razmima, pogotovo mladim ljudima omogućavaju sonzorirani boravci, vrlo strukturirani boravci u zemljama porijela njihove culture.
1:29:48
SPEAKER_01: Tako da svako tko na bilo koji način može da se identificira sa irskim ditom.
1:29:56
SPEAKER_01: Może otići u Irsku i biti dio programa gdje će upoznati svoju culture itede That se svede na koliko novca se poršia ili ako mi možemo nekoga negdje iskoristiti za to što je naš.
1:30:12
SPEAKER_01: Ili da biti ponosni što je naš obje profesor, pa ćemo sad mi računamo.
1:30:18
SPEAKER_01: Mislim u redu na simbolično neko razine, ali konetno i neko da kažem dugoročno održivo, nije to nije to naš.
1:30:27
SPEAKER_01: Ono što bi mi kao kultura država trebali shvatiti i tome da kažem u krajnje vrijeme, mi imamo u St.
1:30:40
SPEAKER_01: Louis center of Bosnia Stanis, znači jedino svijetu koji postoji centar za Bosanske studije u St.
1:30:49
SPEAKER_01: Louis.
1:30:50
SPEAKER_01: Koji nije nastao ne znam zato što su iz Bosni i Hercegovine to je kreirano na jednom universitetu, so i to the St.
1:31:00
SPEAKER_01: Louis Universitetu, to je bilo universitetu, kroz postoje interesa, kroz što više iza toga na početku nisu bili prije svega naši moje kolege, naših prije, ako su bili onaj lokalni kolegija Amerikanci.
1:31:16
SPEAKER_01: Onda vidio sam reći postoji evo, sad su izbori uskoje, pa dijaspora nije registrirala se nema.
1:31:24
SPEAKER_01: Slušajte, ova generacija koja je spominje ogroman brojnih, zato neću reći najveći, nemaju ni su ni ostvarili, kažem on imaju pravo na bosansko državu.
1:31:37
SPEAKER_01: Nemaju papire, nemaju dokumente ne zato što ih ne žele imati.
1:31:42
SPEAKER_01: Nego što je proces toliko kompliciran, toliko zapetljan, toliko nemogući da ljudi jednostavno nemaju vremena za to, što su oni digli ruku, život se država.
1:31:56
SPEAKER_01: Ne može mi sada ganjati i discrediti dni matični broj, ne znamo ništa je to negdje tamo su neki naši rodili.
1:32:04
SPEAKER_01: Treba morati napraviti system koji će to preuzeti u poregi kako to rade vrlo ozbiljne države koje imaju veliki broj svojih sunarodnaka u drugim zemljama.
1:32:18
SPEAKER_01: Kako su to stvar?
1:32:19
SPEAKER_01: Pa možemo biti Hrvatska je vrlo to čemu.
1:32:24
SPEAKER_01: Naša djeca se rađaju, odnosno dca u neka već drugoj ili trećoj generaciji, radaju se diljem svijeta i upisuje se u matične knjige zemlju koje su rođeni, da bi se opisala u matične knjige Bosni Hercegovini.
1:32:41
SPEAKER_01: Proces je skoro nemoguć.
1:32:44
SPEAKER_01: Bezzira na dobrovolnost ambasadora konzulata.
1:32:50
SPEAKER_01: Vjerujte da je to misija koja je znam izključivo primjerice mojih prijatelja, je skoro nemogučen.
1:33:01
SPEAKER_01: To je veliki gubitak, to je taj post konfliktni gubitak, demografski gubitak s kojim mi sebi ne možemo prištiti.
1:33:11
SPEAKER_01: Kada ti generacije naših ljudi naših sunarodnjaka imaju dokumente Bosne i Hercegovine sigurno će se i više nazivati za Bosni i Hercegovinu i moći doprinositi.
1:33:30
SPEAKER_01: Izgubili smo nažalost ovaj veliki broj naših građana kroz neke imigracije politike.
1:33:38
SPEAKER_01: Pri svega europskim zemljama koje ne dozvoljavaju dupla državljanstva pa se ljudi ispisivali.
1:33:44
SPEAKER_01: Možda bi se moglo pričati o nekom eventualnom upisivanju naknadu.
1:33:48
SPEAKER_01: U svakom slučaju oni koji su rođeni izvan Bosni Hercegovine moraju stvarati pravo na državljanstvo.
1:33:55
SPEAKER_01: A to staje proces pojednostaviti.
1:33:58
SPEAKER_01: U Australiji bi to bilo vrlo, vrlo jednostavno riješeno.
1:34:03
SPEAKER_01: I te procjene koliko nas gdje ima, treba biti konkretno materializirane kroz imanje aktivnih dokumenata od onih da li je to posor, da li neki drugi dokument, ali i na tome se mora biti proaktivno.
1:34:22
SPEAKER_01: Ne samo popisivati gdje je ko, nego zaista upisivati nove generacije naših potomaka dijaspore i naših ljudi koji žive i koji postoji, tamo imaju naša imena, imaju priče o beiha ali i dolaze oni svi turisti.
1:34:40
SPEAKER_01: Ja sam slučajno bila je grupa studenata došla na mom predvornu univerzitetu, ima tome dobra godina.
1:34:47
SPEAKER_01: A oni su došli i kao mene evo nekakome tekan kao ova grupa iz Europe, pa evo ja sam kao iz Europe da se malo s njima popričam.
1:34:56
SPEAKER_01: Vjerujte u toj grupi koja je došla iz Holandije.
1:34:59
SPEAKER_01: Od šest studenata četvero je bilo bosanaca i hercegovaca, bili su iz Bosni i Hercegovine djeca koja su koja je došla, oni nisu došli kao bosani, došli su izozemske, došli su u Australiju kao studentskoj razini.
1:35:16
SPEAKER_01: Dakle, ti naši, pogotovo madji taj, on su colo globalni građani, global citizens.
1:35:25
SPEAKER_01: Dakle, on imaju pasi zemalja koje omogućavaju da putu, imaju novčano mogu to sebo stvar ili poznaju systemata, poznaju jezike, poznaju jako sofisticirane individual koji nako inače ne treba patronizirati ono što pričaju vrš tako točno posrki, eventualno nekih pričaju.
1:35:51
SPEAKER_01: Alicegovina je izbor upvi izbor upravo zbog te sentimentalne veze koja je živa i kroz njihove roditelje, potom keih priče itd.
1:36:06
SPEAKER_01: Ali mislim da ako izgubimo tu generaciju, sigurno je generacija koja će doći nesti tamo nekd asilirana ili nekakva će biti daljnja priča.
1:36:17
SPEAKER_01: A nema razloga zašto mi izgubili te ljude u koji da kažem kao država nismo uložili možda ništa.
1:36:27
SPEAKER_01: A koji također kao država moram reći, nismo uspjeli zaštiti.
1:36:33
SPEAKER_01: Pa ti ljudi nisu otišli tako su morali otići.
1:36:38
SPEAKER_01: Postoji ta jedna historijska, generacijska, ali vrlo pragmatična konkretna veza i korist zašto bi se to uradilo.
1:36:50
SPEAKER_01: Ja susrećem ovdje ljude is Filipina i Nepala koji radi u Bosni Hercegovini zašto ne bi mi poradili malo više na povratku raznih vrsta naših ljudi u Bosni Hercegovini.
1:37:06
SPEAKER_01: Da li su to studijska putovanja gdje će se mladi ljudi poznati sa ovaj kulturom jezikom svoje domovine, da li kroz konkretne programe što bi bilo puno bolje i puno zdravije vraća ljudi kako bi se ostvarili u ovoj zemlji, a time i doprinijeli također ovoj zemlji koji vole i koji žive na način na koji to on znaju.
1:37:34
SPEAKER_01: Imamo mi ovdje imamo prijatelja koji su se naselu u Bosni heregan žive, saraju iz Italije, iz Irske, imamo prijatelji onih koji žive, koji su došli i koji su prihvatili Bosni, naseli žive 30 godina i ne žele nikd odu.
1:37:50
SPEAKER_01: Oni se integrirali ovi naši stranci sporci, sigurno imaju puno više daže veza preko koji bi se povezala sa Bosnom Hercegovin.
1:38:02
SPEAKER_01: I'm scenario ja bi volio vidjeti što više ljudi, pogotovo te mlađe generacije da se vrati u Bosni Hercegov da ljudi živi, a ne da samo nastavljamo da kažem odlasiti.
1:38:15
SPEAKER_00: Hvala vam na gosto van your podcast real.
1:38:18
SPEAKER_01: Hvala vam i hvala vam na energiji koju ulažete u ovo, hvala vam na pozitivnosti i ozbilj koji predajete ovoj temi koja apsolutno nije ne znam samo pokazati kako je to sve prilipo tamo i kako su nama bitni ti ljudi u dijaspori nego kako je to na svaki način vrlo kompleksno i kako mi živimo i tamo i ovdje.
1:38:47
SPEAKER_01: Iako nekada može se i osjećati da čovjek nije ni tamo ni ovdje.
1:38:53
SPEAKER_01: Ali da iza toga nažalost historija koju ste spominjali stoji.
1:38:59
SPEAKER_01: I okolnosti u kojima su ljudi završili, tamo gdje završili nisu najčešće egzotični, niti birani, ali u svakom slučaju ljudi so you to clono najbolji to swim onama generaciji ali i svim građanima Bosni Hercegovine koji se ili identificiraju s tim ljudima ili su dio upravo tih ljudi koji zove.