Latest / VK podcast / Vizkulturin podcast: Amra Pende i Leonida Kovač | Žene koje su gradile brodov

Transcript

Vizkulturin podcast: Amra Pende i Leonida Kovač | Žene koje su gradile brodov · VK podcast

• 0:00
  Dobrodošli u vizkulturinog podkast u današnjoj epizodi
• 0:03
  razgovaramo o projektu žene koje su gradile brodove.
• 0:07
  Riječ je o arhivu u nastajanju koji dokumentira bilježi
• 0:10
  valorizira rad žena u brodogradilištu uljanik, ali i
• 0:14
  šire žena koje su oblikovale grad, industriju i zajednicu.
• 0:18
  S nama su danas autorice projekta amra pende i leonida
• 0:22
  kovač dobrodošle u vizkulturi np otkaz.
• 0:25
  Hvala, hvala. Projekt žene koje su gradile
• 0:29
  brodove proizlazi iz snažne potrebe da da sačuvate
• 0:33
  svjedočanstva radnica. Prije nego što ona ne stanu
• 0:35
  procesu transformacije brodogradnje u Puli, možete li
• 0:39
  se vratiti na sami početak koji je bio neki ključni trenutak za
• 0:43
  pokretanje ovog projekta? Ključni trenutak za pokretanje
• 0:47
  ovog projekta je bila ta upravo ta svijest o nestajanju jer sa
• 0:53
  ovom situacijom koja se sada događa u uljaniku na sreću,
• 0:58
  uljanik još uvijek radi, ali u silno smanjenom opsegu.
• 1:04
  Nekad je u brodogradilištu radilo i do 10,000 zaposlenica i
• 1:09
  zaposlenika. A danas ih je jedva tristotinjak
• 1:13
  veli sve to je uzrokovalo i promjene u vizuri grada.
• 1:17
  Ja sam odrasla u Puli i cijeli život gledala s balkona
• 1:21
  uljanikove dizalice i vidim da ih je sve manje upravo iz te
• 1:25
  svijesti o nestajanju i mogućnosti nestanka uopće
• 1:29
  uljanika odlučili smo pokrenuti ovo istraživanje gdje smo
• 1:35
  zapravo naumila je pratiti povijest grada Pule vezanu za
• 1:41
  povijest uljanika jer su te 2 povijesti neodvojive.
• 1:44
  Pula sve do sredine 19. Stoljeća do 1856.
• 1:48
  Godine kada austro ugarska monarhija odlučuje upravo u tom
• 1:52
  zaljevu sagraditi svoju glavnu ratnu luku, odnosno arsenal iz
• 1:57
  kojeg se razvilo brodogradilište Pula je mrtav.
• 2:01
  Gračak se u analima naziva čitanka daleron grad lech zato
• 2:04
  jer je područje bilo ispunjeno nezdravim močvarama vodama i
• 2:11
  jednostavno nije bilo živo dolaskom.
• 2:16
  Austro ugarske te se močvare isušuju započinje urbanizacija i
• 2:20
  zapravo je jezgra modernog grada je iz tog perioda sada uvođenjem
• 2:26
  obje monokulture turizma, ponovo je situacija mrtvog rata na
• 2:33
  kraju. Sjećam se otprilike u isto
• 2:35
  vrijeme kad smo počele koncipirati taj projekt, dobila
• 2:42
  sam fotografiju od prijatelja koji živi u Puli snimljeno 6
• 2:47
  popodne. U najstrožem centru grada 1 od
• 2:49
  nekad najprometnijih ulica doslovce nije bilo ni psa, na
• 2:53
  cesti ga je upravo taj proces ne stavlja nas je pokrenuo da na
• 2:59
  neki način sačuvamo sjećanje na grad i na ono što činili taj
• 3:04
  grad, a to je brodogradilište Pule bez brodogradilišta.
• 3:07
  Nit je bilo nit ima u smislu neke urbane cjeline.
• 3:12
  Sa svima nam je poznato da je u procesima deindustrijalizacije
• 3:18
  koje nažalost traju već 30 ak godina.
• 3:21
  Da su 1 likvidirana one proizvodna je industrijske grane
• 3:27
  u kojima su uglavnom bilo je zaposlena žena.
• 3:29
  To je tekstilna industrija, imamo kamensko, ima dalmatinku.
• 3:34
  Sin IU Puli se dogodila likvidacija 1 od najvažnijih
• 3:37
  tvornica. To je arena trikotaža, međutim,
• 3:41
  nije kad nitko u istraživanjima nije posvetio pažnju ženama koje
• 3:46
  su radila u uljaniku i mi smo odlučili vidjeti što se tu
• 3:50
  događa, koliko je žena. Radilo o uljaniku kada i zapravo
• 3:55
  tu povijest pratimo od nastanka brodogradilišta preko arhivskih
• 4:00
  dokumenata do danas. Ono što nam je najdragocjenije
• 4:04
  su živa svjedočanstva nekadašnjih i sadašnjih
• 4:07
  zaposlenica koje smo je to u ovoj formi 1 fazi zabilježili.
• 4:11
  Nagli kada je projekt počeo službeno.
• 4:14
  Raditi bačve prije 2 godine i 1 nedjeljnog jutra karma nazvala i
• 4:19
  predložila je jasno biološke to prihvatila jer ja radim uljaniku
• 4:22
  gotovo 40 godina s 1 malim kratkim.
• 4:25
  Prekidam u doba kad je bila aus bio stečaj i odmah smo se oko
• 4:30
  toga dogovorile i što je najljepše čim smo taj tu ideju
• 4:35
  prenijele radnicama uljanika. Svi su to objeručke prihvatili.
• 4:39
  Svi su bili jako sretni i vrlo, vrlo rado su se odazvali.
• 4:43
  Tome kada ste počela raditi na projektu, koje ste pojmove ili
• 4:48
  kriterije postavile u središte vašeg pristupa, što se taj izraz
• 4:53
  žene koje su gradile brodove za vas?
• 4:57
  Obuhvaća jesu li to radnice u pogonima, administraciji,
• 5:01
  inženjerke, žene koje su držale zajednicu oko uljanika ili možda
• 5:07
  i simbolička uloga koje žene imaju u industriji.
• 5:11
  Najveći teri je bio jedini da je ta žena radila u vjerniku.
• 5:15
  Bilo nam je iznimno važno da obuhvatimo sve dobne skupine da
• 5:20
  obuhvatimo sve vrste poslova. Bitno je reći da je 1950.
• 5:23
  I četvrte godine, do trenutka kad smo mi to.
• 5:28
  Počeli raditi bila u uljaniku 397 ženskih zanimanja.
• 5:33
  Sad neka više ne postoje. Tehnologija to pregazila i bilo
• 5:37
  je oko 1006 žena koje su radile, tako da je nama bilo bitno da
• 5:41
  imamo žene koje su radili najteže fizičke poslove kao što
• 5:45
  je čišćenje dvojna brodova, struganje limova zavarivanjem
• 5:49
  preko svih tih žena koje su radile, recimo poslove srednje
• 5:52
  stručne spreme, a koji su bili neobično važnih za održavanje
• 5:55
  kao što jesu bilo u financijama kao što je bio ovaj u poenta ži
• 6:00
  kao što je bilo u računovodstvu, likvidature i svim tim pozivima.
• 6:03
  I da inženjerki i ekonomistica i pravnica koje su radile ove otet
• 6:09
  postoji tako da smo jako jako sretni jer su nas prihvatili te
• 6:14
  se žene pričaju o svojim poslovima, a pričuve su nam
• 6:17
  svojim karijerama. Bilo nam je važno vidjeti kako
• 6:20
  je to bilo raditi u takozvanoj muško industrije.
• 6:23
  Brodogradnja zaista je i bila pretežno muška industrija, ali
• 6:27
  ono što se pokazalo pokazali su da su one imale dobre iskustva i
• 6:32
  da nisu se smatrale zanemarene, zakinute ili ovaj na bilo koji
• 6:37
  način spriječeni da radi svoj. Naravno tu je bilo nekog plafona
• 6:43
  u kojem žene jesu mogle biti jako važna, jako cijenjene, ali
• 6:47
  nisu mogli imati nikad nisu imali jako jako visoke
• 6:50
  direktorske pozicije. One su imale recimo pozicija ako
• 6:53
  su se probile zbog znanja, pameti i takve recimo strukture
• 6:58
  određenog odjela, one su mogle biti onaj srednji i visoki
• 7:01
  menadžment, ali nikad nije bila nijedna direktorica.
• 7:04
  Windows te zajednički osmislio naziv projekta ili kako je uopće
• 7:08
  došlo do toga da se projekt točno a mislim.
• 7:10
  Da su intuitivno, to se nametnuta se nametnuo kao.
• 7:15
  Istina želi su gradile brodove jesu, a moram reći ovaj negdje
• 7:20
  80 tih godina kad sam počela raditi onda se počeo.
• 7:23
  Jako je kao el marketing u začetku i one su napravili 1
• 7:28
  jako lijepu naljepnicu. Moj tata gradi brodove i sad smo
• 7:31
  mi ovdje napravili ovaj moja mama gradi.
• 7:34
  Brodove ili moja? Baka baka ili detalji bilo tko.
• 7:39
  Kada pogledamo vaše materijale, srž projekta čine razgovori,
• 7:43
  dakle glasovi žena koje su radile u uljaniku.
• 7:46
  No iza svakog takvog razgovora stoji vrlo osjetljiv proces.
• 7:50
  Kako uopće pristupiti osobnim sjećanjima, kako ih arhivirati i
• 7:54
  kako ih na kraju učiniti dostupnima, a pritom ne
• 7:57
  instrumentalizirati njihovu intimu?
• 8:00
  Čini mi se da vaš projekt od početka počiva na toj ideji
• 8:04
  suradnje ne samo vaše suradnje, već i one sa zajednicom.
• 8:10
  U opisu projekta navedeno je da je on zamišljen kao svojevrsni
• 8:15
  online arhiv u nastajanju, pa me zanima kako ste koncipirale
• 8:19
  projekt. U kontekstu metodologije.
• 8:24
  Projekt je zamišljen u više faza istraživanja na više razina što
• 8:31
  smo spomenule i pratimo razdoblje od 1856.
• 8:34
  Danas, međutim, ono što je bilo urgentno to su upravo ovi
• 8:39
  razgovori. Neke od naših suradnica.
• 8:42
  To je lijepo ste rekli. Suradnički projekt projekt u
• 8:47
  zajednici su u visokoj životnoj dobi i ono što nije bilo važno
• 8:54
  što prije zabilježiti njihove priče.
• 8:58
  Zašto nismo izabrali primjerice snimanje videokamerom nego smo
• 9:04
  snimale audio? Snimale smo glas vrlo, vrlo
• 9:08
  primitivnom tehnologijom. Sve je snimljeno mobitelom,
• 9:12
  diktafonom na mobitelu. Uglavnom je amra snimila gotovo
• 9:16
  sve intervjua, bilo je ne stvoriti nelagodu, jer kad u
• 9:21
  nekoga usmjerite kameru onda to automatski stvara.
• 9:24
  Ne, nelagodu kad je razgovor koji se s njima to ipak 1
• 9:28
  drugačija priča zašto smo u ovoj 1 fazi je.
• 9:32
  Naglasak i to je ta srž toga što smo nazvale arhivom u nastajanju
• 9:37
  jer on će nastajati nadograđivala CI drugim
• 9:41
  razgovorima i drugom vrstom materijala.
• 9:44
  Bilo je zabilježite ljudski glas, jer ono što je naš
• 9:49
  naglasak i što nam je u biti motivacija vidjeti te silne
• 9:55
  ljudske živote koji uglavnom ostaju anonimni unutar nekih
• 10:00
  statistika unutar nekih javnih diskursa.
• 10:03
  Htjeli smo čuti i da se čuju upravo ti glasovi, njihovi
• 10:08
  glasovi. To je zapravo metoda proizlazi
• 10:11
  iz feminističke metodologija razvijena 1970 ih godina,
• 10:15
  davanje glasa onima koji su glasa onima čiji se glasovi
• 10:20
  obično utišavaju. Nismo htjele govoriti o njima,
• 10:23
  nego da same govore o sebi. Pitanja variraju, nismo Andreja
• 10:29
  smo dogovorile osnovnu strukturu pitanja.
• 10:34
  Ali ta pitanja i odgovori na ta pitanja omogućuju još puno širi
• 10:43
  raspon mogućih promišljanja o uljaniku, jer primjerice, njih
• 10:49
  pitamo kad su rođene koje su škole završili kad su došli u
• 10:54
  uljanik i imamo različitih priča o migracija, mnogo žena je došlo
• 11:00
  ili su došli njihovi roditelji iz različitih krajeva s područja
• 11:05
  ne samo bivše Jugoslavije su dolazili iz Italije.
• 11:09
  Upravo zbog zaposlenja, dakle, što smo htjeli napraviti.
• 11:12
  Htjeli smo ujedno da taj naš arhiv u nastajanju bude i
• 11:16
  nekakvu bazu za buduća istraživanja istraživačica
• 11:20
  istraživača koji se budu htjeli baviti nekim drugim temama kao
• 11:25
  što su teme, migracije, demografija i slično.
• 11:27
  Eto, to je uglavnom bila neka. Amram kako vi vidite ulogu
• 11:32
  usmene predaje u dokumentiranju povijesti žena u brodogradnju u
• 11:36
  Puli? I to je bilo 1 zaista
• 11:38
  nevjerojatno. Iskustvo jer ja sam kroz ovo tek
• 11:43
  spoznala to sam uvijek znao, ali tek sam.
• 11:45
  Baš sam spoznao kako je svaki život jedinstven i kako je svaka
• 11:50
  žena koja je došla od čega je satkan njen život od tog posla u
• 11:55
  taj posao je bio neizmjerno važan, jer iako utjecao na
• 12:01
  njezinu obitelj, na njezin razvoj i na njezinu profesiju,
• 12:05
  to je bilo naprosto nevjerojatno kako su žene meni intimne stvari
• 12:10
  govorili. I kako je ovaj to bilo nešto
• 12:13
  toliko iskreno, toliko suštinski, toliko nešto što
• 12:17
  predstavlja ljudsko biće da je bilo gotovo svaki put suza, ali
• 12:21
  suza od nekakvog ganuća i to što su žene prepoznaje daje im je.
• 12:27
  Taj njihov posao bio tako važan tako dostojanstven i.
• 12:30
  Mi smo na ovaj način njima to malo i rekla jer ljudi nisu ni
• 12:33
  svjesni zapravo veličine života i iznad i važnosti svog života,
• 12:38
  a kroz ovo su nekako vidjeli kako je to bilo važna.
• 12:41
  Još je bilo prekrasno to što osusi bili sretni jer su nečemu
• 12:46
  doprinosili bila 1 velika zajednica jer je bilo 1 veliko
• 12:49
  prepoznavanje, 1 solidarnost i sve te nekakve komponente koje
• 12:54
  su činile njihove živote i kroz njega su one gradile te brodove
• 12:59
  i gradile svoje obitelji, gradile svoj grad i to je bilo
• 13:02
  neš. Bila iznimno iznimno emotivno i
• 13:06
  vidim da je bila jako, jako važno jer je ovaj gotovo nitko
• 13:09
  nije odbio i sad kad su imali predstavljanje projekta u Puli,
• 13:13
  sve su žene došle, bile su takve sretne i onda ju svi su govorili
• 13:18
  OOI, moja mama je radila i moja baka i postalo je kao no pitanje
• 13:22
  je tako 1 velikog ponosa. Mi smo bili nekoliko godina
• 13:25
  prije ovaj nego što se desilo što se desilo 1 takvom
• 13:29
  negativnom kampanjom protiv uljanika i mislim da su se ljudi
• 13:33
  počinju osjećati krivi. Ine ako ih je bilo sram i iz
• 13:38
  ovoga je ispalo i vrlo, vrlo vidljivo i vrlo važno da to nije
• 13:42
  točno da je taj rad bio ogromna, da je bio veliki doprinos da su
• 13:47
  ti brodovi bili o senzacionalno dobri i važni da su plovili svim
• 13:51
  morima i da su recimo radi sa najvažnijim kompanijama i da smo
• 13:55
  se sjetili zapravo 5 važnost. Sebe kao ljudi koji smo to
• 14:00
  stvarali, ali i tih poslova koji su doprinosili da se to može
• 14:05
  napravit. Ako je to bio iznimno emotivan.
• 14:09
  Toga 3 poslovi to a ti bolje znaš uljaniku svojim najboljim
• 14:14
  godinama i ostavio velikog traga na doslovce.
• 14:20
  Razvoj grada uljanik je financirao mnoge, mnoge projekte
• 14:24
  možda tian ran. Mlade stadiona od kuća koje su
• 14:28
  ljudi gradili postojanja kao vrste nekakve zarađuje u koju su
• 14:32
  ljudi nešto uplaćivali. Da bi onda dobiju nekakve novce
• 14:35
  pa bi gradili kuću, tako da je cijela kuća cijela ovaj po
• 14:38
  izgrađena. Stanovi kuće u bolnici za u
• 14:42
  sportska društva u ovaj raznorazne aktivnosti koje su se
• 14:47
  dešavale IU kulturu i folklor u mislim da je nevjerojatan bio
• 14:51
  doseg toga. Bila su ribolovna društva, bili
• 14:54
  su podvodni, bili su ovaj podvodni nikakve aktivnosti koje
• 14:58
  su bile klubovi. Imali smo ovaj otok 1 pored Pule
• 15:03
  koji su otići veruda tzv. Vratarski gdje su ljudi?
• 15:07
  Cijela je to mogli ljetovati gdje su bili šatori su bila
• 15:10
  odbojkaška, igrališta su se organizirali putovanja suda po
• 15:16
  Sloveniji, ali što je najnevjerojatniji što je
• 15:19
  fantastično bili toliko stipendija koje su se davale
• 15:22
  mladim ljudima koji su dali čak u Zagrebu je 30 40 soba u
• 15:27
  studentskim domovima za stipendiste uljanika, tako da je
• 15:30
  jako puno tih kolegica sadašnjih moj došao, recimo iz ove
• 15:35
  Slavonije, pa su postali stipendistice, imali su
• 15:37
  stanovanje. UI onda bi preko ljeta dolazile
• 15:40
  ovaj na praksu u pulu i tako da je to nešto nije jasno.
• 15:44
  To je jako kapilarne išlo po cijelom gradu po svemu.
• 15:49
  I zapravo uljanik je bio svojevrsni mali grad u gradu jer
• 15:53
  iz razgovora smo saznale. Uljanik je imao kompletan sustav
• 15:58
  zdravstva, zdravstvene zaštite unutar brodogradilišta, ne samo
• 16:02
  ambulantu opće medicine, nego ima vlastiti laboratorij i imao
• 16:07
  je svakodnevno dolaske različitih liječnica i liječnika
• 16:12
  specijalista. Prema tome, zaposlenice
• 16:14
  zaposlenici uljanika nisu trebali ići negdje izvan nego
• 16:18
  sve se obavilo tamo istog trena. To je danas zvuči kao sam s
• 16:22
  fiksnom kad imamo te famozne liste čekanja i td.
• 16:27
  To su neizmjerno dragocjene priče i upravo tu to sjećanje
• 16:34
  smo mirni htjele htjela sačuvati.
• 16:37
  S obzirom na to da projekt raste, i dalje se razvija.
• 16:40
  Kako izgleda taj arhiv u nastajanju u ovoj fazi?
• 16:44
  Takvo što je sve već postalo dio arhiva.
• 16:46
  A što tek dolazi? Budući da smo htjelo je da to
• 16:50
  bude javno i svima dostupno. Onda svima svugdje na svakom
• 16:55
  djeliću zemaljske kugle, onda smo to postavili kao online
• 17:00
  arhiv u nastajanju i podignuta je internetska stranica online
• 17:05
  arhiva koju znam je vrlo lijepo dizajnirao i uredio Željko
• 17:10
  serdarević audio montažu je napravio Dragan mileusnić.
• 17:14
  Gle jezgra tog arhiva je online imamo osim rubrike sa uvodnim
• 17:20
  informacijama, za sada imamo. Razgovore kategoriju razgovora
• 17:25
  gdje vi možete doći i kliknuti ime ili fotografiju svake od
• 17:31
  intervjuiranih uljanikov dobijete audio zapisi, dobijete
• 17:36
  transkript razgovora. Arhiv za sada sadrži 47 audio
• 17:42
  snimke razgovora, isto toliko transkripata.
• 17:45
  Radimo dalje razgovore i postavljat ćemo.
• 17:48
  I međutim, aura je spomenula kako su nam se odmah počeli
• 17:52
  javljati ljudi koji kažu, evo moja baka je radila moja mama.
• 17:57
  Odlučili smo ova ovaj ovi naši razgovori za sada one su 1 lice
• 18:01
  ali ćemo uzet i napravit ćemo još i kategoriju da bliski ljudi
• 18:07
  pričaju o svojim uljanikov kama. Ni radimo paralelno i arhivska
• 18:11
  istraživanja, tako da ćemo s vremenom dignuti masu arhivskog
• 18:15
  materijala, bilo pisanog, bilo fotografskog iz javnih arhiva iz
• 18:21
  privatnih arhiva amre dobila jako puno fotografija iz
• 18:24
  privatnih arhiva uljanikov IU doglednom dovoljno vrijeme to
• 18:29
  ćemo sve isto podignuti. Također, kako hvatamo taj period
• 18:33
  od sredine 19. Stoljeća do danas, vidjet ćemo
• 18:37
  što ćemo naći recima u beču u austrougarskim arhivima ili u
• 18:41
  talijanskim arhivima. Gle, sve je to zamišljeno da se
• 18:44
  podigne i da postupno postane javno dostupno.
• 18:47
  To nam je silno važno da je sve javno dostupno jer je u podlozi
• 18:52
  tog projekta intencija inzistiranja na važnosti javnog
• 18:57
  dobra, a tome ne držimo to istraživanja i negdje za sebe.
• 19:02
  Pod vlastitim kopiraj tom nego ko želi to koristi za daljnja
• 19:06
  istraživanja. Evo tu je i dostupno je.
• 19:09
  Kako sam mijenjao tijekom istraživanja.
• 19:12
  Vaš pristup koji su se eventualni izazovi pojavljivali
• 19:17
  poput u procesu istraživanja, nešto na što možda niste
• 19:20
  unaprijed računale. Dešava ništa nepredviđeno,
• 19:24
  zapravo, možda i ne. Predviđeno je da je to toliko
• 19:27
  bilo prihvaćen, razlozi, veselili tome i da je zapravo iz
• 19:31
  svih struktura grada bila velika podrška od naših poznanika, od
• 19:36
  ljudi koji su radili od ljudi koji su iz umjetničkih krugova,
• 19:39
  ljudi koji su iz poslovnih krugova i zaista je ovo bio
• 19:43
  nejako vrlo, vrlo prihvaćeno, što je samo potvrda koliko je
• 19:47
  urednik bio važan i koliko je važan i koliko je prisutan uz
• 19:50
  franjom životu, tako da ovaj nije bilo.
• 19:53
  Iako možda se malo pitanja mijenjala jer o kroz te intervju
• 19:58
  je zato jer su nastojali da ta pitanja budu jako je prilagođena
• 20:02
  osobi sa kojom razgovaram IS osobi koja je radila u nekom
• 20:07
  periodu. Nisam mogla iste stvari pitati
• 20:09
  gđe koje su radile recimo 50 ih 60 ih godina i koji su sada jer
• 20:15
  je malo različito samo u tom smislu, ali mislim nije bilo
• 20:18
  nikakvih neočekivanih prepreka. Vaš projekt ne donosi samo
• 20:23
  povijesne činjenice. On razotkriva koliko se rad žena
• 20:27
  u industrijskom sektoru sustavnu tretirao kao ne.
• 20:30
  Usporedno, iako je bio presudan za funkcioniranje
• 20:33
  brodogradilišta, istovremeno, projekt govori IO
• 20:36
  transformacijama grada, ode, industrijalizaciji, gubitku
• 20:40
  radnih mjesta, promjeni ritma i identiteta zajednice.
• 20:44
  Što ste kroz projekt otkrile o rodnoj podjeli rada u
• 20:47
  brodogradnji euro, vi ste već nešto i rekli o tome, ali
• 20:51
  možete. Nešto ovako su radile u svim
• 20:54
  segmentima, međutim ovaj broj ih je manje u nekim teškim
• 20:57
  radničkim zanimanjima bilo ih je najviše u tom segmentu one
• 21:02
  akvog. Računovodstva, financija, poenta
• 21:06
  ž likvidature. To je bilo dosta žena, a onda je
• 21:10
  bilo i inženjerki 1954 zaposlena 1 inženjerka u modernom uljaniku
• 21:15
  i tako nekako 1 gospođa koja je prevodila je sa engleskog na
• 21:19
  hrvatski. Zapravo nije bilo nikakvog posla
• 21:22
  koju žene nisu mogle o barik obavljati i mislim da nije bilo
• 21:27
  nikakve je nikakvog sustavnog zanemarivanja žena.
• 21:29
  Nije to bio, ali je jednostavno bilo tako da nisu.
• 21:36
  I zbog stručne spreme ili zbog ovaj onih poslova na koje su se
• 21:41
  prijavljivali koje su javile? Mogli napredovati do onog što
• 21:46
  sam. Mnoge od žena s kojima smo
• 21:48
  razgovarali, pogotovo usko specijaliziranih.
• 21:51
  Stručnjakinja su nam rekle vrlo jasno i izrijekom da su imale je
• 21:58
  dobar tretman u uljaniku, ali da se znalo da postoji stakleni
• 22:03
  plafon, da i nijedna žena nikad nije mogla biti članica uprave.
• 22:07
  Dakle, tu je pitanje, sad postavljamo pitanje da je kojim
• 22:11
  slučajem bilo više žena? Upravi možda bi sudbina uljanika
• 22:17
  pila drugačija to ne znamo, ali pitanje koje vrijedi postaviti
• 22:21
  ono što je mene najviše danilo za vrijeme tih razgovora je kad
• 22:26
  smo razgovarali sa starijim zaposlenicama koje su već dugo u
• 22:31
  mirovini, koji su se iznenadilo je da uopće želimo razgovarati o
• 22:37
  njihovom poslu, jer se ondje su sebe smatrali da je to tako
• 22:40
  nevaljanim. Mislis uha, moj muž je radio to
• 22:44
  i to, možda da pričamo o njemu, ali ne da 1 smo inzistirali na
• 22:49
  tome. One kažu svoje priče.
• 22:52
  Da lijek da. Je zapravo grada bez ljudi nema
• 22:57
  kao što ni gradnje broda nema bez suradnje svih zanimanja,
• 23:03
  različitih vrsta znanja i upravo smo htjele.
• 23:06
  Inzistirali smo na tome da pokažemo kako takvog kompleksnog
• 23:11
  čuda, kao što 1. Brod je pratio, zaista nešto
• 23:15
  čudesno nema bez tih 1000 segmenata rada poslova, od kojih
• 23:21
  su mnoge obavljale žene koje su nebitne kad imate.
• 23:26
  Gotov proizvod onda uglavnom se ističu projektanti da jesam što
• 23:32
  sve, ali stotine ljudi među njima je beskrajno pomaže na
• 23:37
  bilo koje rade one nevidljive poslove, ali da 1 od tih poslova
• 23:41
  stane nema broda. To nije bila intencija osjećaja.
• 23:47
  I to je vrlo tehnološki uvjetovanih.
• 23:49
  Svaka faza je vrlo, vrlo. O podijeljena i segmentirana i
• 23:54
  svaka mora funkcionirati savršeno da bi druga mogla ići
• 23:57
  rekla da dođe do nekakve diskrepancije, kao i do strašne
• 24:01
  riječi zakašnjenja, a to je jako skupa i tako problematično.
• 24:05
  I onda je svaki taj kotačić neizmjerno važan da bi se
• 24:08
  cjelina dovršila. Žene su radile u mnogim od tih.
• 24:12
  Kotačića kako žene koji ste intervjuirale govore o tom
• 24:17
  svojem doprinosu. Je li to nešto što danas
• 24:20
  doživljavaju kao važan dio osobnog identiteta?
• 24:23
  Dakle, koliko se uopće taj. Njihov posao utkao u njihov.
• 24:28
  Stan i apsolutna njihov dominantni dio njihova
• 24:32
  identiteta i zato jer su sve iznimno sretne, jako su ponosne
• 24:37
  i smatrali su secam dijelom te zajednice i te zajednice kojima
• 24:42
  veliku solidarnost i jako im je važno to što su bili uljanikov
• 24:46
  ke. Jako mi je važno što su radile,
• 24:48
  ponosni su na to. Mi smo razgovarali gđa ženama
• 24:51
  koje su bile skladištar ske, pa su govorili o tome kako su ih
• 24:55
  pitali kako se neki materijal upotrebljava.
• 24:58
  Pričao sam sa ženom koja je i čistila sa kemikalijama i dvodno
• 25:03
  koja je bila. Rekli su kad bi došao doma,
• 25:05
  izdaha, izlazila ovaj ta kemikalija ako je bila tako
• 25:09
  sretna što je to radila da ne govorimo te inženjerke koje su i
• 25:13
  crtale brod ili su bile u tehnologiji i ja sam pisao
• 25:17
  ugovore o gradnji broda i to je nevjerojatno koliko smo mi bili
• 25:21
  sretni i ponosni i recimo kad su bila porinuća broda koje je
• 25:24
  najvažnije točke u gradnji, dobro da kad brod ode u more.
• 25:30
  O svi su dolazili, svi su bili sretni, svi su pljeskali je.
• 25:33
  To je zaista nešto nešto posebno.
• 25:37
  A kako se jede industrijalizacija Pule i raspad
• 25:40
  industrijske infrastrukture reflektiraju u njihovim pričama.
• 25:44
  To je prežalosno zato jer kad je zatvoren u jajnik mi smo 1 dan
• 25:49
  svi dobili te otkaze. To je bilo prestrašno, pogotovo
• 25:52
  bilo strašno kad bi vidjeli ljude koji su u afa EI nemaju
• 25:55
  neku struku ili koji su radili nekakve manje komplicirane.
• 25:59
  Postoje li žene koje imaju 62 godine bili su čitav život
• 26:02
  čistačice? Što će biti s njima?
• 26:05
  Njegovim ženama koji ima 4:05 godina 50 godina i koji su imale
• 26:10
  iz ruku tehničkog crtača, nešto i nakon toga.
• 26:14
  Nakon nekoliko mjeseci odete u dučan i na kasnite željeno
• 26:18
  dijete u varteks ona prodaje odete u restoran ona mijesi
• 26:21
  njoke meni to užasno boljela. Užasno me boljelo kad sam
• 26:25
  vidjela koliko znanja, koliko kako je to znanje prezreno, kako
• 26:30
  je to znanje o stavljeno sa strane, koliko su to žene bile
• 26:35
  vješte, kako su imale specifična znanja, specifične vještine, šta
• 26:39
  su znale, šta su mogle, kako su to neke stvari do koje dođeš. 30
• 26:43
  3:10 20:30 godina rada. I sad si ti na takozvanom
• 26:47
  tržištu rada i tko si totalno si nevažan II radiš tako ne ako me
• 26:52
  pozovu u supermarketu slažeš na police a donedavno sito linije
• 26:57
  broda ili ovako nešto to je i tako strašni još dan danas.
• 27:01
  Pola je mali grad i kad hodam po gradu pa kad vidim te moje bivše
• 27:05
  kolegice u takvoj s nekim poslovima svako, ali svaki posao
• 27:09
  je častan da se razumijemo, ali opet bitno da tu razinu
• 27:13
  intelektualnu ne mogu više. U upražnjavati i obično ideja
• 27:19
  koje ako. Bol ne govorimo masu žena kojoj
• 27:22
  su otišla je. Raditi služinske poslove UIU
• 27:26
  inozemstvu. Čišćenja prostora radi pa njega
• 27:33
  brige o starijim ljudima, dakle visokokvalificirane usko
• 27:37
  specijalizirane stručnjakinje su za mnoge završile kao služavke
• 27:43
  za. Ja mislite li da projekti poput
• 27:46
  vašeg mogu intervenirati u dominantne narative o
• 27:50
  industrijskoj povijesti i učiniti ženski rad vidljivim i
• 27:54
  ako da na koji način? Naravno da se ne zavaravamo,
• 27:59
  onda će ovo što smo počele raditi što radimo da će to
• 28:04
  spasiti uskrsom ciljnik. Međutim, nikad ne znate.
• 28:10
  Uvijek se nešto gradi od sitnih elemenata.
• 28:15
  Ako je ovo 1 kapljica u moru koja može osvijestiti važnost
• 28:21
  uljanika, a zovemo to i memorijskim projektom, mislim da
• 28:26
  je brisanje sjećanja nešto najgore što se može dogoditi.
• 28:30
  Ako će to potaknuti nekoga na razmišljanje, pogotovo ovdje
• 28:34
  mislimo na mlade ljude i više i ne tako mlade koji su odrasli na
• 28:40
  potpuno drukčijim diskursima na ovim okrutnim ukupnoj
• 28:45
  neoliberalne retorici, gdje su zapravo pojmovi poput
• 28:50
  solidarnosti, empatije, postalo je gotovo proste riječi.
• 28:55
  Mi upravo inzistiramo na tim pojmovima.
• 28:58
  Ne bismo li mogli, možda barem u svijesti nešto promijeniti.
• 29:03
  A mislim da je to se desilo. Ja mislim da se to desilo.
• 29:06
  Ja sad hodam po gradu i stalno mi ljudi pristupaju kazalištu
• 29:10
  ili na tržnici, osim što čestitaju.
• 29:12
  Oni mi kažu, znači moja baka i moja mama i sad sam već
• 29:16
  dogovorila se sa puno ljudi da će mi dati fotografije, dođem
• 29:20
  mami intervju, čak me 1 gospođa koja je 39 e godine je rođena
• 29:27
  nazvala i rekla je da bi htjela su djela da je bila 1 tehničarka
• 29:30
  koja je došla iz Zagreba u pulu koja je to radila, tako da
• 29:35
  mislim da je to jako važno. Da i to važno je da su ljudi su
• 29:38
  osjetili da je to važno i da ću neću doprinijeli i da su oni
• 29:43
  netko da nisu. Nisu nikakva ona brojka.
• 29:48
  Dopada nam se, na primjer, na sam dan da odsjeda.
• 29:51
  Ako si tu u impresumu imate naše kontakte.
• 29:56
  Dobili smo 2. Negirala na mail, a nekoliko
• 29:59
  sati prije prezentacije projekta u Puli 1 od tih javlja sve.
• 30:05
  Preko svoje kćeri, gospođa slavica pljeva čić, koja je
• 30:10
  čitav svoj radni vijek, zaposlila se 1950.
• 30:13
  Sedme godine kao zavarivačica i imala je tada 17 godina i
• 30:18
  dočekali penziju kao zavarivačica.
• 30:20
  Moram se javila, došla je na promociju i napravit ćemo,
• 30:23
  naravno, razgovor s njom još. 1 godine i moja mama je radila s
• 30:29
  njom i moja mama možete. Ja bih htio predstaviti tako da
• 30:33
  je to vidite. To je zatitrala ljudima u srcu.
• 30:37
  Možete li izdvojiti neke priče fragmente ili trenutke koji su
• 30:41
  se posebno dojmili tijekom istraživačkog procesa?
• 30:45
  Pa meni se dojmila ta spremnost žene da ispričaju svoje živote i
• 30:50
  svoje priče, ali doima se to što je u svakoj ali baš svakom
• 30:55
  razgovoru leži tako specifično, nešto malo, nešto suptilno što
• 30:59
  je rekla o tom životu od toga kako je 1 kolegica je od
• 31:02
  djetinjstva željela raditi na moru, pa je onda došao u pulu da
• 31:07
  bi radio u brodogradilištu baš zbog toga i čitav život prelazi
• 31:10
  preko mosta prema utoku ljenika i kaže.
• 31:12
  Evo to je najljepše što bi se u životu moglo desit o tome kako
• 31:16
  su ovaj bile sretne kad su našle nekakvu poboljšanje koje je
• 31:21
  moglo doprinijeti poslovanju. Evo to je tako puno kažem, imamo
• 31:27
  47, imamo 47 priča koje su nevjerojatni sve okolo.
• 31:33
  A među njima je i tvoja priča. Možda bi bilo lijepo da nam
• 31:36
  ispričaš kako si u turkmenistanu uspjela isporučiti brod priča
• 31:41
  isto ovako fascinantno. Sagradio gotovo cijelu flotu
• 31:46
  kaspijskog mora. A kad komore neke pretežno je
• 31:50
  bilo podruciju postoje 2 države, između ostalog i turkmenistan
• 31:54
  iznenadio turkmenistanu kakav je riži mitrovicu trebali 2 broda
• 31:58
  za prijevoz kamiona i automobila koji su išli između ove bakua.
• 32:03
  Njihove luke tog ne baš ali kako je tamo sve specifično, oni su
• 32:08
  htjeli da bude primopredaja broda u.
• 32:12
  Turkmenistana to je naprosto gotovo nemoguće je brod mora
• 32:16
  proći kao brod u gradnji da je njegov brod od Pule preko cijele
• 32:21
  Europe. Ruta došlo je do ulaska u kanale
• 32:28
  ruske federacije i sada da bi brod mogao proći sa tuđom
• 32:32
  zastavom, morali smo dobiti odobrenje od 7 ministarstava
• 32:36
  ruskih i trebalo je tu dozvolu potpisati medvedev koji je onda
• 32:40
  bio predsjednik, ali u auto vrijeme.
• 32:43
  Osim svih nedaća, bila je najniži najniži vodostaj rijeke,
• 32:48
  tako da su morali moliti da se ovaj da voda iz jezera koja
• 32:54
  opskrbljuje moskvu sa vodom vodu.
• 32:58
  Da biste ustedjeli, znači brod je više od 3000 i dvjesto
• 33:01
  kilometara od odgovornih tijela do turkmenistana kroz ustave
• 33:07
  rijeke volge, a bila je takva velika.
• 33:12
  Suša da su moraju dodavati vodu, onda bi se ovaj čak su se
• 33:17
  pojavili gradu i koji su bili potopljeni.
• 33:19
  Uglavnom, to je trebalo više od mjesec dana sa dokumentima koje
• 33:22
  smo se dogovarali jer ne postoji dokument koji bi omogućio je taj
• 33:26
  broj sa našim ministarstvima s ambasadama i zemalja koje su
• 33:30
  išle. Potom pomorskom putu da bi to
• 33:33
  mogli doći, onda je još najgore bilo.
• 33:36
  U 1 trenutku je samo 19 od 11 AU 11:00 mogao ući u 1 ustavu, jer
• 33:41
  inače bi mogao dočekajte u zaleđenom moru 6 mjeseci i došlo
• 33:45
  je do ledo astrahana. U astrahanu smo vratili opet,
• 33:48
  sve se mora oguliti brod od dimnjaka onakvih pobožnih stvari
• 33:54
  da bi mogao u prošlosti ustali i došli tamo i onda je bila velika
• 33:58
  predstava od. Prima predaje utrke baš juka je
• 34:03
  došao njihov predsjednik, a nekoliko dana prije toga su se
• 34:06
  četkicama čistili ženi na koljenima luku da bi stavili
• 34:10
  gore i tepihe da bi oni došli da bi dobili 50,000 ljudi koji su
• 34:14
  pljeskali kad se on pojavio kada je bio taj prema prijavi, to je
• 34:18
  bilo nešto nevjerojatno, ali to je toliko komplicirano se pravne
• 34:21
  strane bilo izvesti da je to naprosto nevjerojatno, čak nakon
• 34:25
  toga promijenili zakon pomorske u Hrvatskoj te bi se takve
• 34:28
  stvari mogle slične raditi da bi brod koji je bio pod zastavom
• 34:32
  hrvatske. Mogao proći, a zabranjeno je da
• 34:35
  brodovi prolaze. Kroz to sa strane zastave bez
• 34:39
  tih dozvola, tako da je to boja kuglica.
• 34:41
  Je to godina. Gdje 1015 tako netko ne zna 15
• 34:44
  šesnaeste tako nešto, sada više ne sjećam, ali to je bio
• 34:47
  nevjerojatan potrebni pomorski. Za ovakve projekte nije dovoljno
• 34:53
  samo arhivirati potrebno i zaštititi, sačuvati i kontinuira
• 34:57
  ti održavati strukturu koja je osjetljiva i materijalnom i
• 35:01
  politički. Koji su najveći izazovi s kojima
• 35:03
  se sada susrećete od financijske održivosti do tehničkog razvoja
• 35:08
  arhiva? Kao htjela bih zahvalit
• 35:13
  institucijama koje su prepoznale projekti financirale obalu 1
• 35:18
  fazu te su grad Pula, grad Zagreb, ministarstvo kulture i
• 35:24
  medija i zaklada h su 1. Fazu smo napravile tip
• 35:28
  sredstvima, ponovno smo se javile ove godine natječaje.
• 35:34
  Nadamo se da ćemo dobiti neka sredstva, a ako i ne dobijemo
• 35:40
  nastavit ćemo istraživanje. Mi smo naravno, čitav niz su.
• 35:45
  Suradnica i suradnika nismo željeli nikoga izrabljivati.
• 35:50
  Dakle, potreban nam je određeni iznos da bi mogli platiti ono
• 35:54
  što ne rade. Ja bi to htjela zahvaliti našim
• 35:57
  mladim suradnicama fedor ih kraljić, heleni vodopija i
• 36:03
  umjetnica malo a nilović i josipe škrapić koje su
• 36:07
  transkribira le također ne, ali simić koja nam je napravila
• 36:12
  izvrsnu pixar projekta i naravno dizajneru.
• 36:17
  Željko serdarević UI draganu mileusnić u koji je montirao
• 36:21
  zvuk, međutim. Nadam se i ne dobijemo neka
• 36:29
  sredstva da ćemo uvijek amr, a ja iz vlastitih sredstava moći
• 36:34
  platiti zakup internet domene, rekla je glatko.
• 36:39
  Dobijemo sredstva za daljnja istraživanja, radit ćemo faze sa
• 36:42
  više suradnika. Imamo različite zamisli što bi
• 36:46
  sve još htjeli napraviti, ali važno nam je da je to negdje
• 36:51
  online, da se da se ti glasovi čuju.
• 36:55
  Kako se mogu uključiti građani, potomci, radnica, pripadnici
• 36:59
  lokalne zajednice? Znate li sresti na ulici?
• 37:04
  I veli taj tako lijepo ja nisam očekivala.
• 37:07
  Ovo nije bila sigurna da hoću, ali zaista stalno se ljudi
• 37:10
  javljaju i zato smo i rekli da ćemo napraviti u novu.
• 37:13
  Rubriku u novoj će. Biti o bakama tetama no nama u
• 37:17
  svima tako da svi mogu. Reći što i mi pozivamo sve
• 37:24
  recimo mlađe istraživačice i istraživače koji se žele baviti
• 37:29
  svojim idejama segment posla. Važno mi smo zamislili je negdje
• 37:36
  u nakon što obavimo još neka važna istraživanja arhivska i
• 37:43
  slično. Predviđamo da ćemo u 1 momentu
• 37:46
  za 2:03 godine i nekakvu knjigu iz toga.
• 37:48
  Tu je različitih mogućnosti i. To je baš bilo i moje sljedeće
• 37:55
  pitanje, imate li planova za publikaciju, izložbu, možda čak
• 37:58
  i film? Imamo predviđeno u budžetu za
• 38:02
  sljedeću godinu. Sada ovisi o tome kako će.
• 38:05
  Projekt biti dalje financirali. Moram reći da se svi najviše
• 38:09
  vesele knjizi. Stalno me pitaju kad će biti
• 38:11
  knjiga i to je nešto jako lijepo.
• 38:13
  Znači da ljudi vole knjige još uvijek i samo mile, pa dajte
• 38:16
  knjigu, dajte knjigu tako da mi je to drago.
• 38:19
  D. DA meni se nekako čini da je vaš
• 38:25
  projekt kao neka platforma gdje se po putu možda mogu.
• 38:29
  Stvarno pojavite dramaturzi, filmaši iz različitih polja.
• 38:34
  Neko može svoju interpretaciju donijeti.
• 38:39
  Vidite zapravo što je taj uljenih, koja je to snaga kad
• 38:42
  može tako djelovati i sada u ovom obliku tako te poziva na
• 38:46
  kreativnost. Neobično mnogo ljudi tako uvijek
• 38:49
  bilo jako puno zanimanja, jako puno vještine, jako puta no
• 38:53
  znanja i ekspertize. Koja si recimo uljanik je za
• 38:58
  sarajevsku cares golim pijadu napravila it je četvrte godine
• 39:04
  85 do 84 godine i tako to jer kreativnost slučaju kreativnost
• 39:11
  vrlina uče vrlinu. Od početka je projekt zamišljen
• 39:14
  kao participacijski, dakle participacija ne u smislu samo
• 39:19
  naših uljanikov KI koji su suautorica projekta Andreja smo
• 39:24
  inicirale, ali autorstvo je svih nas bez njih.
• 39:28
  Tog projekta nema. Isto tako uz participacijske u
• 39:33
  smislu da poziva upravo umjetnice, umjetnike, kulturalne
• 39:38
  antropologije. Arhiv je otvoren, dostupan je
• 39:41
  svit i svi ti glasovi su dostupni, mogu se čuti, stoga je
• 39:46
  moguće raditi različite ako hoćemo i umjetničke projekte.
• 39:51
  Euro za kraj voljela bih da svaka od vas kaže 1 misao zašto
• 39:55
  je važno govoriti o ženama? Nije važno samo govoriti o
• 39:59
  ženama jer ženama se puno govori.
• 40:01
  Nužno je kako se govori o ženama.
• 40:04
  Dakle, ono što je polazište ovdje, ne reproducirati
• 40:08
  patrijarhalni diskurs mi polazimo iz druge pozicije.
• 40:14
  Dakle, ne govorimo o ženama, nego puštamo njih da pogode,
• 40:18
  dajemo riječi njima. To je upravo razlika, jer kad
• 40:22
  misli mi imamo govor o ženama svake 1 subote klečanja na
• 40:27
  trgovima, to je 1 priča. Dakle tu žene ne govore to ne
• 40:30
  šute, tu se nešto govori o njima.
• 40:32
  Da ovako uže upravo taj brutalni primjer, druga pozicije dati
• 40:38
  glas onome kojim komu se glas oduzima, a to su žene i zato
• 40:43
  nekoga to je osnovna intencija projekta.
• 40:46
  Da da žene budu svjesne svoje važnosti samo to.
• 40:51
  To je ono bazično da znaju da su one važne i da su one.
• 40:58
  Puno vam hvala amra i leonida na što ste prihvatili poziv za
• 41:02
  gostovanje? Jedva čekam vidjeti u kojem će
• 41:05
  se svim smjerovima razvijati vaš projekt.
• 41:08
  Hvala vam ako. Se želite priključiti našem
• 41:12
  istraživanju, dobrodošli.